Donald Trump odnio je uvjerljivu pobjedu na 60. američkim izborima, i pobijedio potpredsjednicu Kamalu Harris. Prilikom svog pobjedničkog govora Trump je poručio Amerikancima kako "dolazi zlatno doba SAD-a". Reakcije iz te zemlje, ali i svijeta i dalje ne jenjavaju. Pitamo se kakve refleksije će izbori imati na Zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu? Ima li mjesta za strah ili euforiju - o ovim, ali i drugim pitanjima u "Novom danu" govorili su Adnan Kapo, direktor Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost i profesor Miloš Šolaja s Fakulteta političkih nauka u Banjaluci.
Profesor Šolaja smatra da je veće iznenađenje ubjedljiva pobjeda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima nego sama činjenica da je on pobijedio, s obzirom na to da ankete i istraživanja nisu išli u prilog dominante pobjede nad Kamalom Harris.
“Ovo je zaista jedan pokazatelj prilično snažne podrške koju Trump ima i one analize koje su nakon prvog izbornog dana, prve analize su sve više usmjerene ne oliko na neke emotivne odnose ili na glasanje nekih specifičnih grupa, prilično jasno se pokazuje da je u predizbornoj trci glavni ulog bila ekonomija i da su relativno loši rezultati zbog visoke inflacije ranije, utjecali na to da se oni biračni nižeg imovinskog nivoa više okrenu Trumpu i to je zapravo bila ključna činjenica koja je njemu dala pobjedu. Naravno, može se to istraživati iz raznih aspekata, rodne, starosne, profesionalne, etničke i tako dalje, ali uglavnom ovaj put mislim da je ekonomija bila razlog i da je to ustvari najviše koštalo demokrate”, kaže profesor Šolaja.
Da je ekonomija u Americi uvijek tema broj jedan prilikom izbora, mišljenja je i Adnan Kapo, direktor Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost.
“Ti ljudi koji glasaju, oni prije svega gledaju od čega se živi. To je jedan apsolutno drugi mentalitet u odnosu na Europu i, ako govorimo o Zapadnom Balkanu, u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Međutim, Trumop je ovdje spojio dvije teme koje naizgled nisu iste, ali jesu, a to su migracije i ekonomija. Tako da je bilo iznenađenje zašto su tzv. latino glasači dali veliku podršku Donaldu Trumpu, pogotovo muška poplulacija, jer ljudi koji su radnička klasa u Americi i koji podržavaju Trumpa, on je išao i na taj stalež, od migracija su osjetili opasnost da će ostati niska cijena radne snage, odnsono njihove plate da se neće njihov standard poboljšati. To je također jedan od aspekata koji se uključuje u ovu kalkulaciju”, pojašnjava Kapo.
Iako je riječ o ljudima koji su i sami migranti, Kapo ističe da postoji tendencija tih ljudi koji se usele u neku državu zauvijek da psihološki žele zatvoriti vrata prostoru iz kojeg su došli, zatvarajući tako vrata i onima koji žele doseliti u Ameriku.
“Zato što je ekonomija primarna, jer ako on ugrožava cijenju njegovog rada on će razmišljati na drugi način o migracijama, a ne na način na koji mi razmišljamo”, dodaje.
Gdje je pogriješila Kamala Harris?
Govoreći o kampanji i potencijalnim greškama demokratske kandidatkinje za predsjednicu Amerike, profesor Šolaja ukazuje na činjenicu da je Kamala Harris imala kratku kampanju za razliku od Trumpa koji je predizbornu kampanju vodio četiri godine.
“Harris je prilično nespremna ušla u kampanju. Malo ko je očekivao da će se Joe Biden povući, iako je to u tom trenutku zaista bilo realno. Ipak su njegovi znaci demencije i godina bili takvi da bi Trump i bez utrke s Kamalom Harris još ubjedljivije pobijedio. Prema tome, ona je na neki način učinila čak veliku korist za demokrate i demokratsku stranku u Americi, a koliko je to važno vidjet ćemo za četiri godine”, ističe profesor dodajući da je kod Harris primijetio više mana nego grešaka: “Ona je došla s klasičnim američkim problemima koji se iz izbora u izbore pojavljuju kao predizborna kampanja i obećanja, a to su pitanja obrazovanja, zdravstva i ekonomije, da bi se kasnije to pokretalo više u pravcu udara emocije na birača, pa se upustila u trku s Trumpom. Na kraju je došlo do vrijeđanja nečega što bi ovdje kod nas izborna komisija spriječila kao jezik mržnje ili zapaljiv govor.”
Ima li mjesta euforiji nakon pobjede Trumpa?
Američki predsjednički izbori bili su u fokusu cijelog svijeta, pa tako i Zapadnog Balkana i BiH. Jedni su navijali za Trumpa, drugi za Harris, pa je Trumpova pobjeda kod jednih izazvala strah, a kod drugih euforiju.
“Ono što je glavni problem BiH i Balkana kada je politika u pitanju jesu emocije. Ovdje one malo više utječu na političke odluke nego što to rade ljudi na zapadu, a taj zapad kad podijelimo na Europi i na Ameriku, one su pogotovo hladnije u Americi. Više se razmišlja rezonski nego emocijama. Mi smo dali jučer jedno saopćenje iz Instituta da nema mjesta ni strahu onih koji se boje dolaska Trumpa, niti ima mjesta prevelikoj euforiji”, kaže Kapo.
Komentirajući slavlje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika nakon pobjede Trumpa, Kapo ističe da su njegovi razlozi zbog kojih slavi nezreli, euforični i “kockarski”, prvenstveno zbog američkih sankcije koje su dobili Dodik i njegovi suradnici.
“Američke sankcije ne funkcioniraju kako misle mnogi na Zapdnom Balkanu. Amerika će pod Donaldom Trumpom, prije svega, određivati novu politiku prema Europi, pa onda tu Europu čine dominantne sile kao što su Francuska i Njemačka, pa onda imate Italiju, Španiju, Nizozemsku, itd. Pa tek onda u trećem i četvrtom redu dolaze manje zemlje koje su manje bitne. Ono što je jako važno u odnosu na prošli njegov mandat, kada se on i bavio dijelom Zapadnim Balkanom, pa je potpisao taj dogovor između Kosova i Srbije, jeste da u međuvremenu imamo dva goruća rata, jedan je u Ukrajini i drugi je na Bliskom istoku i mislim da će to itekako odvući pažnju. Na kraju krajeva, predsjednik Trump se bavio time u predizbornoj kampanji, i to će prije svega odvući fokus njegove administracije, pa tek onda kad mi dođemo na red. Tako da tu nema mjesta nikakvoj euforiji”, pojašnjava Kapo.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!