Informacija da nema seruma protiv ugriza zmija otrovnica koju su objavili iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo izazvala je zabrinutost građana, posebno ljubitelja prirode. Ipak, doktorica Jasna Musić Huseinbegović iz sarajevske Hitne pomoći rekla je za N1 da nema razloga za zabrinutost.

Kako nam je rekla dr. Musić Huseinbegović, ona je u Hitnoj pomoći već 11 godina i ne sjeća se da je neko od ljekara te zdravstvene ustanove dao taj serum, jer kako je navela, on je namijenjen za teže oblike ujeda.

“Nema potrebe za zabrinutost. Nije serum jedini vid terapije kod ujeda zmije. Samo teži oblici dobivaju serum. Mi smo imali konjski serum, koji je bio rizičan zbog alergijskih reakcija – i to više nego kad se javi ujed zmije“, kazala nam je.

Savjeti ljekara prilikom ujeda zmije

A o tome kako se onda liječi ujed zmije, rekla je da je to metoda 4 A i 1 I. Odnosno, I je imobilizacija, a 4 A uključuje analgetik, antibiotik i antitetanus, i tek kod težih slučajeva se daje antiviperin serum.

Također, problem sa nestašicom ovoga seruma nema samo Bosna i Hercegovina, već i regija.

Dr. Musić Huseinbegović je apelovala građane da se obuku u skladu s tim kada idu u prirodu.

“U japankama ne ići u prirodu, a ako se desi ujed zmije, ostati miran, priseban. Ako je ekstremitet u pitanju, imobilizirati ga i nikada ga ne dizati u nivo srca. Nikako ne zavezivati da se zaustavi krvotok. Uzimati mnogo tekućine, ne isisavati otrov iz rane. Dakle samo imobilizacija i što manja fizička aktivnost te doći do najbiliže zdravstvene ustanove“, potcrtala je za N1.

Nedostatak ovoga lijeka protiv ujeda zmije nije jedini i to upravo zbog posljedice pandemije. Naime, u ovom pandemijskom vremenu dešava se to i sa mnogim drugim lijekovima te se ljekari snalaze kako umiju da bi nabavili neke.

Inače, pored ovoga antiviperinog (polivalentnog) seruma, daje se i takozvani konjski serum i to u roku od 4 sata od ujeda zmije, ali ovaj drugi je sigurniji. Ponovila je ova doktorica da se ti serumi daju samo kod rapidne progresije lokalnog stanja pacijenta, te da je jedino bitna rehidratacija i metoda 4 A.

Šta ako dođe do teškog slučaja a nemamo protivotrova?

Na naše pitanje ako ako dođe do takvog teškog slučaja kod neke osobe koju je ujela zmija, rekla nam je da se to rijetko dešava i da što se tiče naše zemlje, najviše ujeda je od šarke, koja i nije toliko toksična, a da je problem ako ujede poskok.

Najbitnije je doći do zdravstvene ustanove, ponovila je, te naglasila da niko od medicinske struke nije kriv za nedostatak tih lijekova.

Podsjetimo, prije dva dana iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS upozorili su sve ljubitelje prirode da budu oprezni prilikom odlaska u prirodu, jer trenutno nema seruma protiv ugriza zmija otrovnica.

Iz Gorske službe spašavanja su podijelili tu obavijest iz Hitne pomoći te su podsjetili da u BiH živi 14 vrsta zmija od kojih su samo tri otrovnice (poskok, šarka i vrlo rijetki balkanski šargan) dok je preostalih 11 neotrovno i bezopasno.

Kako su naveli, sve tri vrste otrovnih zmija koje žive u BiH mogu se prepoznati i po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, trokutastoj glavi prije koje se tijelo jasno sužava te po kratkom zdepastom tijelu koje veoma rijetko prelazi dužinu 60 cm. Po obojenosti odstupa šarka koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga.