Teška ekonomska situacija u državi nameće potrebu za otvaranjem novih javnih kuhinja. A već ih je 60, uz 17 hiljada korisnika. Sve to u trenutku kada Ujedinjeni narodi procjenjuju da se u BiH godišnje uništi oko 400 hiljada tona hrane.

Povećava se broj građana koji se zbog nemara vlasti nalaze na ivici egzistencije. Zbog svakodnevnih poskupljenja cijene osnovnih životnih namirnica odlaze u nebo pa je pristojan obrok sve teže obezbijediti.

Dok je gladnih usta sve više, u BiH se godišnje uništi oko 400 hiljada tona hrane. Dvije trećine baca stanovništvo, a trećinu kompanije. I to zbog zakonskih ograničenja, zbog kojih troškovi uništavanja hrane za privredne subjekte iznose 5 odsto, dok 17 % koštaju troškovi doniranja.

“Mi smo na dobrom putu da to promijenimo. U saradnji sa Upravom za indirektno oporezivanje uspjeli smo da to stavimo u novi zakon o PDV-u. novi zakon je u zakonodavnoj proceduri”, kazala je Aida Vežić, koordinator projekta “Filantropija”.

No, osim zakonskih, kamen spoticanja su i moralna. Jer, oni koji imaju, nerijetko ne pokazuju empatiju prema onima koji nemaju. Bespotrebno gomilanje hrane najbolje oslikava taj egoizam, kaže sociolog Vladimir Vasić.

“Mislim da bi trebali kroz neformalni sistem obrazovanja djeci usađivati tu moralnu stranu. Možda nije sve u tom novcu, ali je mnogo važan taj međuljudski odnos koji nedostaje i kao produkt svih naših loših odnosa se desi da ćemo upropastiti nešto uništiti, a to nešto nećemo podijeliti”, kazao je Vasić.

Više od 60 javnih kuhinja i 17 000 korisnika nisu za pohvalu niti građana niti uspavane vlasti.

A do promjene zakonskih ograničenja raste broj građana koji su u stanju socijalne potrebe. Već je povećana potreba i za uslugama narodne kuhinje Stari Grad u koja već broji 638 korisnika.

“U zadnje vrijeme često mi se dešava da u toku podjele nailaze ljudi, uglavnom, penzioneri, traže jedan hljeb. Objasnim im da na kraju podjele, ako ostane, hljeb-dva da možemo izaći u susret, ako je neko viška donio”, kazao je Amir Radeljaš, Narodna kuhinja Stari Grad.

Oko hiljadu obroka dnevno priprema i Centralna kuhinja Crvenog krsta Kantona Sarajevo koja ih distribuira na 19 punktova.

Iako Istočno Sarajevo ne raspolaže javnom kuhinjom, predstavnici Humanitarnog udruženja građana “Oplemeni srce” nastoje da obezbjede hranu za 60 socijalno ugroženih porodica. Molbe za pomoć su svakodnevne, a finansijska sredstva nedovoljna da bi se svima izašlo u susret.

Zakonska ograničenja prilikom doniranja hrane privrednih subjekata, samo su jedna u nizu nelogičnosti bh. vlasti kojima se potrebe građana ne uklapaju u njihove predizborne aktivnosti.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad