U Bosni i Hercegovini se još uvijek traži 7.540 osoba koje su nestale tokom rata devedesetih godina prošlog vijeka. U mrtvačnicama postoji oko 1.300 neidentifikovanih posmrtnih ostataka (NN), koji su kompletni i nekompletni.

Na Međunarodni dan ljudskih prava danas je u Sarajevu organizovan centralni sastanak svih udruženja porodica nestalih osoba koja djeluju na području Bosne i Hercegovine. Na sastanku je porodicama predstavljen rad Savjetodavnog odbora u protekle četiri godine kao i Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, naredni koraci i izazovi u procesu traženja nestalih osoba te informacije o dostupnoj podršci za porodice.

Predstavljena je i medijska kampanja “Pravo na istinu” koju Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine odnosno Savjetodavni odbor realizuje na Međunarodni dan ljudskih prava uz podršku Međunarodnog komiteta Crvenog krsta/križa.

Cilj kampanje je podizanje javne svijesti o problemu nestalih osoba i podsjećanje da se u Bosni i Hercegovini još uvijek traga za više od 7.000 osoba te da porodice nestalih osoba imaju pravo da znaju šta se dogodilo njihovim najmilijima.

Predsjedavajuća Savjetodavnog odbora Aljonka Dželetović kazala je da više od 32 godine traga za bratom, koji je stradao u Mostaru kao vojnik.

Kako je kazala, današnji događaj su organizovali da podignu glas i da podsjete da se više od 7.000 osoba još uvijek traži u Bosni i Hercegovini.

“To je nedopustivo i to krši sva ljudska i humana prava. Da porodice imaju smiraj i da znaju gdje su njihovi nestali. Danas želimo da probudimo sve dobre ljude u Bosni i Hercegovini da progovore i kažu istinu koju skrivaju, da doprinesu ovom procesu”, izjavila je Dželetović.

Apelovala je još jednom na sve koji znaju nešto što bi moglo doprinijeti procesu pronalaska nestalih osoba, da ih podijele, bilo to anonimno ili na neki drugi način.

Predsjedavajuća Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Saliha Đuderija poručila je da je cilj da se pronađe veći broj, odnosno skoro sve nestale osobe iz proteklog rata u Bosni i Hercegovini.

“Na taj način možemo pričati o pomirenju i prevazilaženju posljedica naše prošlosti. Ono društvo koje ne poštuje svoje mrtve, neće poštovati ni žive”, pojasnila je Đuderija.

Prema njenim riječima, istražitelji Instituta su na terenu i pretražuju lokacije u nadi da će pronaći preostali dio nestalih osoba.

Podsjetila je da je u Bosni i Hercegovini tokom proteklog rata nestalo više od 35.000 osoba.

“Pronašli smo i identifikovali oko 80 posto. Ovaj broj od oko 7.500 je posebno težak u ovom vremenu. Međutim, postoje ljudi koji ne žele da prekinu šutnju i da nam pomognu da otvorimo arhive i dobijemo pristup informacijama koje bi nam pomogle da lociramo mjesta gdje su ukopani preostali nestali. Prekinimo šutnju i recimo šta znamo. Pomozite da neko dijete, osoba, žena dobije svoje ime. U ovom broju od 7.500 nestalih, ima mnogo žena i djece”, istakla je Đuderija.

​​​​​​​Podsjetila je da su posljednjih godina započeli proces dobijanja satelitskih snimaka iz perioda 1991-1995, a koji pokazuju promjene na terenu u ratnim okolnostima.

“Raspolažemo s velikim brojem tih snimaka i jako je teško tehnički i stručno čitati te snimke imajući u vidu da je prošlo više od 30 godina i da se promijenila konfiguracija terena. Tim snimcima se koristimo koliko možemo. Vjerovatno ćemo zatražiti i stručnu pomoć kolega inženjera, geologa, kako bi nam olakšali pretrage. Cilj je da povežemo istražitelje na terenu s tehničkim i stručnim dijelom. Dobili smo i pristup rezidualnom mehanizmu, predmetima koji se nalaze u Haškom tribunalu. Tu se nalazi jako puno podataka, očevidaca i svjedoka koji su svjedočili o događajima”, kazala je Đuderija.

Navela je da je i jedan norveški program s psima tragačima započeo prošle godine. Međutim, trenutno nema trenera pa će pokušati riješiti ovaj problem i vidjeti njegovu efikasnost na terenu.