Dok se čeka odluka ko će koalirati s kim u novoj crnogorskoj vladi, izazovi i problemi u zemlji se gomilaju. Demografski bum bilježi se zbog doseljavanja stranaca najviše Rusa i Ukrajinaca, koji su donijeli kapital, ali i utjecali na dodatni rast cijena i ekonomska kretanja. Obećanja iz kampanje, većine političara, bila su da će Crna Gora postati evropski Singapur. Koliko su moguća?

U jedan grad doselio je čitav drugi mali grad. Tako Crnogorci opisuju stanje u Budvi, nastalo nakon početka rata u Ukrajini. U mjestu od 20-ak hiljada stanovnika, danas živi triput više, blizu 60.000. Najviše stranaca je iz Rusije, Ukrajine, ali ih ima i iz Turske. A kada turisti dođu, pišu to i crnogorske Vijesti očekuje se haos tokom ljeta: “Balon je pred pucanjem”, navode. Prema nezvaničnim procjenama u državi boravi oko 100.000 stranaca. Ruse susrećemo i u Podgorici.

“Mi smo otišli zbog rata. Naša kompanija je donijela odluku, radimo sa stranim mušterijama, kompanija je donijela odluku da izmjestimo personal”, kaže nam Rus koji se sa porodicom preselio u Crnu Goru, dodajući da želi ostati i živjeti tu.

Crnoj Gori nedostaje saobraćajne i druge infrastrukture za ovako velik priliv stanovništva. Pored demografskih izazova, pred budućom Vladom su i oni ekonomski. Na ulici svoje otpremnine traže radnici bivšeg kombinata aluminijuma:

“Mi se borimo, stalno tražimo i od skupštine i od Vlade. Neka pozovu predsjednika i kažu jedan argument i mi se povlačimo s ulice. Međutim, ništa od toga. Mi očekujemo realizaciju. Imamo i dvije sudske presude na našoj strani. Sve je što se veli 1/1 na našoj strani“, govori Nikola Raković, predstavnik radnika i penzionera kombinata aluminija Podgorica.

Za to vrijeme Vlada u tehničkom mandatu pohvalila se da Crna Gora, nakon Islanda ima najveću stopu rasta BDP-a u Evropi, čak 6,1%. Aktuelni lideri Pokreta Evropa sad, svojevremeno su kao ministri u Vladi Zdravka Krivokapića ukinuli doprinose za zdravstvo, te dio poreza na plate. I Jakov Milatović i Milojko Spajić, time su pobrali simpatije, jer su plate, posebno u javnom sektoru enormno rasle. No, mnogi se danas pitaju je li sistem održiv dugoročno?

“Logika je neka se sve prenese na PDV i da se kroz druge prihode države to da se finansira za dopinose. Naš je inače zdravstveni sistem bio u deficitu, nije bilo dovoljno novca. Ja lično vjerujem da ovako kako je postavljen, administrativno, znači nije nadomješten, nego ajmo to ukinuti pa ćemo vidjeti šta će se dešavati kasnije, nije dobro rješenje”, kaže Zlatko Vujović, politički analitičar.

Ali je rješenje koje Evropi sad donosi izborne pobjede. Na krilima ekonomskih obećanja, strahuje se ipak i od grčkog scenarija.

“To jeste imalo negativne konsekvence u smislu raskidanja ugovora sa privatnim zdravstvenim ustanovcama koje su davale zaštitu građanima. A zaista i živimo jednu ogromnu inflaciju. U posljednjih par godina je došlo do ogromnog poskupljenja svih namirnica, nekretnina, zakupa stanova…”, kaže Nikoleta Đukanović, politička analitičarka.

Koliko je val dolaska hiljada stranaca podigao cijene nekretnina, toliko su bili i injekcija državi, dolazeći sa svježim kapitalom, pritom ne koristeći domaće fondove, ocjenjuje se.

Građani kažu da očekuju nastavak evropskog puta, a jasno im je da je kampanja ovaj put obilovala sa više ekonomskih i egzistencijalnih pitanja, u odnosu na pitanja države, nacije i vjere.

Zato nakon izbora, Crnogorci u šali ponavljaju, čovjek se drži za riječ, a političar za obećanje.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad