U Malom parku kod zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu, povodom Dana bijelih traka, postavljena je instalacija u znak sjećanja na žrtve zločina počinjenih nad nesrpskim stanovništvom Prijedora.

Instalaciju je postavio AntiDayton pokret, a sastoji se od 102 kartonske siluete djece Prijedora sa igračkama ispred i slikovito dočarava ubijenu mladost.

“Danas kao i od 2013. godine obilježavamo Dan bijelih traka, gdje smo htjeli siluetama dječaka i djevojčica pokazati kako izgleda 102 ubijenih, a da je neko imao hrabrosti da pobije tu djecu. Želimo da oni koji imaju svijesti u Prijedoru odobre da se podigne spomenik ubijenoj djeci. Također pozivamo da otkriju grobnice kako bi sve žrtve bile pronađene i dostojanstveno sahranjene”, kazao je Nihad Aličković iz pokreta AntiDayton.

U Prijedoru je danas obilježen Dan bijelih traka, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u Bosni i Hercegovini.

U organizaciji Građanske inicijative “Jer me se tiče” obilježavanje je počelo u Starom Gradu, na lokaciji na kojoj bi trebalo da bude podignut spomenik za 102 ubijene prijedorske djece.

Okupljeni, sa bijelim ružama u rukama, bijelim trakama iznad nadlaktice uputili su se prema Trgu majora Zorana Karlice gdje su bijele ruže položili u krug. Sa ovog trga upućen je apel za što skoriju izgradnju spomenika ubijenoj djeci.

Iz inicijative “Jer me se tiče” poručili su da je krajnje vrijeme da ubijena djeca u Prijedoru dobiju trajno spomen-obilježje. Kažu da će njihov spomenik biti spomenik miru, jer će podsjećati kakve sve strahote rat nosi.

Naglasili su da se do danas niti jedan Prijedorčanin nije javno usprotivio podizanju spomenika. Pozvali su gradonačelnika Prijedora i predsjednika Skupštine grada da pod hitno stave u proceduru i odobre izgradnju spomenika za 102 ubijene djece, jer svako novo odlaganje izaziva dodatnu bol kod roditelj.

Simbolika bijelih traka podsjeća na dane maja 1992. godine, tačnije na vrijeme kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na prozore okače bijele čaršafe, a ako izlaze vani da vežu bijele trake oko ruke. Na taj način su označeni nesrbi u Prijedoru nakon čega su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja.

U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.

Na današnji dan osnovan je logor Omarska, kroz koji je prošlo više od 3.000 zatvorenika.

Godinama se 31. maja ukazuje na značaj obilježavanja ovog datuma, ali i poručuje da je potrebno njegovati kulturu sjećanja i ne zaboraviti zločine koji su počinjeni u tom dijelu BiH, ali i drugim mjestima.

Svi koji su prošli golgotu minulog rata ističu da je Dan bijelih traka pobjeda ljudskosti nad nacionalizmom i dan obilježavanja zločina nad svim nevinim ljudima, te da je neophodno prisjetiti se svih žrtava i nikad ne zaboraviti stradanja djece i građana Prijedora.