Predblagdanska atmosfera i mjesec Ramazana u Bosni i Hercegovini prepoznatljivi su i po dobročiniteljstvu čovjeka koji je spreman pomoći onima koji su u nevolji. Bez obzira na turbulentna i teška vremena filantropija- dobročiniteljstvo u BiH nisu izumrli, čak su se prema riječima osnivača udruženja "Pomozi.ba" povećavali u krizama poput epidemije koronavirusa.

Elvir Karalić, osnivač i predsjednik udruženja Pomozi.ba istaknuo je da u BiH ima jako puno ljudi koji su uvijek spremni pomoći i da bez sumnje misli da će ih uvijek biti. Fra Petar Karajica, direktor humanitarno – karitativne organizacije “Kruh svetog Ante” koja ima pučke kuhinje u Sarajevu podsjetio je da organizacija baštini tradiciju istoimene katoličke bratovštine iz 1896. godine.

“U svim našim katoličkim crkvama postoji mala kasica dobrovoljnih priloga kruh svetog Ante koja potiče sve ljude dobre volje, a posebno vjernike, da sudjeluju u toj plemenitoj akciji pomaganja drugima. Imamo dugu tradiciju i Bogu hvala da još uvijek ima ljudi koji na to obraćaju pažnju i osjetljivi su za potrebe onih koji su u nevolji. Svećenici širom svijeta potiču vjernike, ali i prijatelje i poznanike, da sudjeluju u aktivnostima prikupljanja pomoći”, dodao je i da je karitativna djelatnost veća od humanitarne te da Kruh sv. Ante dnevno podjeli oko 500 obroka namijenjenih osobama koje godinama dolaze u pučke kuhinje i čiju situaciju u domovima poznaju radnici i radnice koje im svakodnevno vraćaju mrvu dostojanstva. Djelovanje kuhinja u Sarajevu podržavaju gradske i kantonalne vlasti, ali organizacija opstaje i na osnovu pojedinačnih donacija dobrih ljudi širom svijeta.

Elvir Karalić je istaknuo da poseban izazov za organizaciju Pomozi.ba sa više od 100 zaposlenih i velikim brojem volontera, ali i sve većim brojem zahtjeva za pomoć, predstavlja provjera njihove vjerodostojnosti za koju je potrebno vrijeme.

“U zadnje vrijeme imamo veliki izazov jer dobijamo hiljade različitih zahtjeva za pomoć na godišnjem nivou i veoma je teško utvrditi kome je pomoć više ili manje potrebna, odnosno ima li među osobama koje traže pomoć onih koje žele da zloupotrebe našu organizaciju, a samim tim i donatore. Kada je riječ o restoranima dobre volje, tu nemamo problema jer su korisnici u 95 procenata stariji i bolesni ljudi kojima serviramo obroke ili nosimo na adresu. No s druge strane zahtjeve za različite vidove pomoći dobijamo iz čitave BiH, tako da ih provjeravamo s drugim organizacijama, centrima za socijalni rad i istražujući na internetu. Mi imamo određenu crnu listu gdje vodimo porodice i pojedince kojima je traženje pomoći stil života. U određenom trenutku oni su uistinu bili u stanju potrebe i desilo se da su ljudi sa svih strana, pojedinci, humanitarne organizacije, dijaspora koju bi posebno spomenuo jer je posebno osjetljiva na socijalno ugrožene ljude u Bosni i Hercegovini, svi krenu davati novac toj porodici. Porodica dobije novac i ne znaju kako se ponašati s tim i krenu u klasično rasipanje. Novac se vrlo brzo istopi i onda oni nastavljaju dalje da izmišljaju potrebu, čak izmišljaju i bolesti djece, falsifikuju dokumentaciju i dalje prezentuju to putem društvenih mreža ili na drugi način kao da su opet u potrebi. Ima ljudi koji zloupotrebljavaju sistem pružanja pomoći, nema ih puno, ali je veoma bitno da se zna ko su”, kazao je.

Fra Petar Karajica se nadovezao na značaj podrške bh. dijaspore u pomaganju ljudima.

“Poslije rata sam živio u Italiji a i ljudi iz Njemačke ljudi nisu toliko praktikanti vjere, ne idu u crkve i džamije ali su osjetljivi za socijalne potrebe ljudi oko sebe ili izbjeglica. Vidio sam ljude koji idu od vrata do vrata traže kruha, ali ne za sebe, nego za druge i to je uistinu hvale vrijedno. Naše je da činimo dobro pa kuda će to voda odnijeti to nije naše”, rekao je.

Elvir Karalić potvrdio je da se pred vjerske praznike povećavaju aktivnosti organizacije, te da je pomoć Pomozi.ba usmjerena svim bh. građanima kojima je potrebna bez obzira na vjeru ili naciju, ali da se pomaže i građanima najsiromašnijih zemalja svijeta.

“Tokom Ramazana su povećane donacije i možemo dosta više ljudi da pomognemo nego drugih mjeseci u godini. Naša ekipa se prije nekoliko dana vratila iz Ukrajine, a djelujemo i u Siriji, Palestini, Ugandi i Jemenu. Naši ljudi uvijek imaju osjećaj za one koje smatraju da su u goroj situaciji nego mi. Ima onih koji postavljaju pitanje zašto pomagati drugima, no većina kaže da se u BiH ne puca, da nam ne vlada glad kao u Jemenu ili Ugandi u kojoj djeca na zemlji jedu obrok koji je šaka riže, a meso kad vide jednom godišnje to im je slavlje. Naši ljudi imaju osjećaj za takve stvari, a Pomozi.ba je jedan od dokaza da brinemo i o drugima jer se kroz organizaciju velika sredstva usmjere prema najsiromašnijim zemljama svijeta. Kada je riječ o našoj zemlji Pomozi.ba prati sve praznike tokom kojih se korisnicima daju prigodni paketići, koji su simbolični, ali se ljudi mnogo obraduju tim malim znakovima pažnje”, zaključio je Karalić.