Ustavni sud BiH pred najvećom krizom u 28 godina postojanja

Ustavni sud Bosne i Hercegovine pred najvećom je krizom u 28 godina postojanja. Pružili su bezrezervnu potporu sudcu Zlatku Knreževiću na današnjem izvanrednom zasjedanju. Bez predstavnika Republike Srpske, legitimitet Suda bio bi ugrožen, smatraju mnogi. Time bi i Milorad Dodik dobio dodatni razlog za blokadu i rušenje državnih institucija. Istodobno, napetosti rasti i skoro imenovanje nedostajućeg sudca, za što je najizgledniji kandidat Marin Vukoja.

Na izlaznim vratima je i posljednji sudija Ustavnog suda imenovan u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Zlatko Knežević. Uslijedilo je to nakon što ga je Narodna skupština krajem aprila, pozvala da se povuče. Prethodno se penzionisao i Miodrag Simović.

“Odredbe Ustava Bosne i Hercegovine ne poznaju mogućnost da Ustavni sud bude u blokadi, odnosno da ne može donositi odluke iz svoje nadležnosti. Takva mogućnost se ne može propisati ni bilo kojim drugim pravnim aktom niže pravne snage od Ustava Bosne i Hercegovine. Imajući to u vidu, Ustavni sud je na današnjoj vanrednoj sjednici donio Odluku o izmjeni Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i brisao odredbu člana 39. tih pravila.”

To znači da je uklonjeno pravilo odgađanja plearnih sjednica ukoliko njima ne prisustvue najmanje troje sudija koje je izabrao Predstavnički dom Federacije, i najmanje jedan kojeg je izabrala Narodna skupština. Što će, ubrzati rad Ustavnog suda.

“Ne vjerujem da je neki veliki domet te odluke jer i do sada je u tom članu pisalo da se odgađa sjednica ako nisu prisutni troje sudija iz Federacije ili najmanje jedan iz Republike Srpske, ali onda bi se nastavila već sljedeći dan, tako da se sad neće odgađati za jedan dan”, kaže Kasim Trnka, ekspert za ustavno pravo.

Ustavni sud pozvao je i Narodnu skupštinu da imenuje dva suca, no, ako je suditi prema najavama MIlorada Dodika, to se neće desiti bez posebnih uvjeta, među kojima su, izbacivanje stranih sudija.

“Budući da sudije Ustavnog suda, koje su sad proizvele krize u BiH, žele da koriste Kneževića za obračun sa Republikom Srpskom, moram utvrditi da su oni zloupotrijebili i slagali Venecijansku komisiju”, kaže Nenad Stevandić, predsjednik NSRS .

U Federaciji pak drugi problem. Od sekretara do ustavnog suca. Mnogi i danas analiziraju odluku ad hoc Komisije koja je Marina Vukoju ocijenila boljim od aktuelnih sudija, pravnika, profesora koji su bili dio konkursa. Federalni koalicioni partneri imaju puno povjerenje u odabir Komisije i riješili su da ovo pitanje završe.

“Za njega su glasali SDA i DF, oni danas prave tu cijelu priču o njegovoj političkoj pripadnosti neka tu donesu dokaze ili neka odgovore zašto su ga podržali za pozicije sekretara domova, kada to nije mogla biti politička ličnost. O kompetencijama ja ne mogu nisam pravnik, ali je tu sjedilo dvoje ljudi koji su o tome odlučivali, niti jedan dio tog procesa nije kompromitovan osim što jedan dio političke scenu ima drugu želju da umjesto Vukoje vidi drugog kandidata, tačnije kandidatkinju”, rekao je Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a.

Prethodno je i predsjednik SDP-a, Nermin Nikšić poručio kako će ova stranka podržati izbor Marina Vukoje, no potpredsjednik ove stranke i član Predsjedništva, Denis Bećirović, sumnja da je riječ o političkoj trgovini. Istog mišljenjja je i njegov kolega u Predsjedništvu, Željko Komšić. Optužuje “trojku” kako ovim potezom udovoljava željama Dragana Čovića.

Član Predsjedništva i lider DF-a Željko Komšić poslao je poruku zastupnicima u Parlamentu Federacije kazavši kako pred njima historijska odluka, da se pogreška u izboru sudija Ustavnog suda neće moći ispraviti ni narednih 20 godina, a da posljedice po državu mogu biti toliku da ih u ovom trenutku niko ne može zamisliti.

“Smatramo da moramo imati više kandidata na listi, to je naš ultimativni stav. Ako dobijemo tu listu s više kandidata e onda ćemo na bazi njihove biografije, njihove stručne spreme, rada, ocijeniti koji je to najbolji kandidat. Trenutno to ne možemo raditi i nećemo da budemo ucijenjeni od strane jednog tijelo Federalnog parlamenta”, dodaje Admir Čavalić, zastupnik SBiH u FBiH.

Ustavom je predviđeno da u Ustavnom sudu BiH sjedi devet sudija. Trenutno ih je sedam. Kvorum u Ustavnom sudu čini većina svih članova Suda, dakle pet sudija bez obzira na to koje ih je nadležno tijelo izabralo, a i odluke se donose većinom glasova. Odredbe Ustava ne poznaju mogućnost da Ustavni sud bude u blokadi, poručili su iz ove institucije.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za An droid|iPhone/iPad