Ustavni sud BiH stavio van strane zakone koji su doneseni u RS-u: "Entitet ne može oduzimati nadležnosti države"

Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je neustavnim zakon kojim se uvode pravne kategorije „neprofitnih organizacija“ i „agenata stranog utjecaja“, ocijenivši da predstavlja kršenje slobode udruživanja i osnovnih demokratskih načela.

Usporedba sa zakonom iz Rusije

U obrazloženju odluke, Ustavni sud se pozvao na praksu Evropskog suda za ljudska prava, posebno u slučaju Zakona o stranim agentima Rusije, koji je sadržajno gotovo identičan osporenom zakonu iz BiH. Evropski sud je ranije utvrdio da takvi propisi nisu u skladu sa članom 11. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji garantira slobodu udruživanja.

Stigmatizacija, represivne mjere i ograničavanje sloboda

Prema ocjeni Ustavnog suda BiH, osporenim zakonom se:

• isključuje mogućnost da neprofitne organizacije utiču na javnu vlast, čime im se zabranjuje osnovna djelatnost;
  
• široko i neprecizno definišu pojmovi poput „političkog djelovanja“ i „političkih aktivnosti“, čime se otvara prostor za arbitrarnu primjenu zakona i represiju nad civilnim sektorom;
  
• organizacije koje primaju strane donacije automatski se stigmatiziraju kao „agenti stranog utjecaja“, što ima odvraćajući efekat i otežava njihov rad;
  
• uvodi se režim nadzora i kontrole stranog finansiranja, bez garancije za pravnu zaštitu;
  
• sankcije uključuju zabranu rada i krivičnu odgovornost, što je prema ocjeni Suda nesrazmjerno i štetno za demokratski poredak.
  

Kršenje međunarodnih standarda

Ustavni sud je naglasio da pravo nevladinih organizacija da primaju donacije iz inostranstva proizlazi iz međunarodnih dokumenata, uključujući:

• Osnovna načela o statusu NVO-a u Evropi,
  
• Preporuke Komiteta ministara Vijeća Evrope,
  
• Deklaraciju UN-a o pravima i odgovornostima branitelja ljudskih prava.
  

I Venecijanska komisija i ODIHR ukazali su, u svom mišljenju o nacrtu zakona, da ne postoje garancije za efikasne pravne lijekove protiv odluka donesenih na osnovu osporenih odredbi.

Sud: Nema „hitne društvene potrebe“ za ovakvim zakonom

U konačnici, Ustavni sud je zaključio da zakon ne odgovara „hitnoj društvenoj potrebi“ niti je nužan u demokratskom društvu. Rigorozne mjere nadzora, obaveza označavanja, te teške sankcije ocijenjene su kao protivne osnovnim slobodama i neusklađene s principima pravne sigurnosti i proporcionalnosti.

Van snage zakoni i odluke iz "Službenog glasnika RS"

Odlukom broj U-7/25, Ustavni sud BiH utvrdio je da Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika RS, kao i pojedine tačke zaključaka Narodne skupštine RS i Odluka o mjerama proisteklim iz odluka vanustavnih institucija BiH – nisu u skladu s Ustavom BiH. Sud je ove akte stavio van snage ab initio, odnosno od dana njihovog donošenja ili objavljivanja.

U obrazloženju se navodi da navedeni propisi zadiru u isključive nadležnosti države BiH, posebno u oblasti pravosuđa i sigurnosti, čime se de facto i de iure pokušava uspostaviti suverenitet entiteta RS na štetu državnog nivoa.

Ukidanje državnih zakona na teritoriji RS nije moguće jednostranim potezima

Ustavni sud je naglasio da se entitetima ne može jednostrano “vratiti” nadležnost koju su prethodno prenijeli na državni nivo saglasno Ustavu BiH. To se može učiniti isključivo odlukama Parlamentarne skupštine BiH.

Zakon kojim se ukida primjena državnih zakona poput onih o VSTV-u, SIPA-i, Sudu i Tužilaštvu BiH ocijenjen je kao direktan udar na suverenitet BiH.

Neustavan i zakon o novom krivičnom djelu

Zakon o dopuni Krivičnog zakonika RS kojim je uvedeno novo krivično djelo "nepoštovanje odluka institucija RS“ takođe je proglašen neustavnim. Sud je ukazao da odredba nije u skladu s principom vladavine prava jer derogira pravnu sigurnost, ne precizira koje vrijednosti štiti i podrazumijeva obavezu izvršavanja odluka bez obzira na njihovu zakonitost.

Poništen i zakon o osnivanju VSTV-a RS

U posebnoj odluci broj U-8/25, Ustavni sud je stavio van snage Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS i prateći Pravilnik o izboru članova tog tijela. Sud je naveo da entitet nema ustavni osnov za osnivanje vlastitog VSTV-a jer se pravosuđe BiH uređuje državnim zakonom na osnovu prethodnog prijenosa nadležnosti iz entiteta.

Ustavni sud je istakao da se donošenjem paralelnih zakona u RS, kojima se preuzimaju nadležnosti državnih institucija, pokušava zaobići Ustav BiH i uspostaviti pravosudni sistem mimo ustavno utvrđenog okvira.

Detaljnije sve odluke možete pročitati na ovom linku.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad