U Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prihvaćen je Prijedlog Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje.

Za prijedlog ovog zakona je glasalo 63, troje je bilo protiv, a dvoje je suzdržanih. Prijedlog zakona sada ide na Dom naroda Parlamenta FBiH.

Ovim prijedlogom se predviđa zabrana pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima, javnim skupovima, radnim mjestima i u javnom prevozu, te privatnim automobilima ukoliko se u njima nalaze maloljetne osobe.

Svrha ovog zakona je da se bolje reguliše upotreba duhanskih proizvoda.

Pomoćnica federalnog ministra zdravstva Snježana Bodnaruk ukazala je da je zakon temelj za sustavnu zaštitu javnog zdravlja i trebao bi uticati na smanjenje troškova zdravstvene zaštite jer se izdvajaju značajna sredstva za liječenje bolesti izazvane pušenjem.

“Zakon je rađen u skladu sa Okvirnom konvencijom o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije i Direktivom 2014/40/EU Evropskog Parlamenta i Vijeća od 3. aprila 2014. godine o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda”, podvukla je Bodnaruk.

U zakonu je, kaže, dat rok od 18 mjeseci za primjenu zakona, odnosno usklađivanje s odredbama.

Kazne se neće primjenjivati u tom periodu, a propisane su u iznosu od od 2.000 do 5.000 KM ukoliko se kafić ili restoran ne pridržava odredbi zakona o zabrani pušenja.

Federalni kooridinator za kontrolu duhana Aida Ramić-Čatak naglasila je da osam miliona ljudi svake godine umre od posljedica pušenja.

“Spadamo u sramotni regionalni vrh crne statistike ovog dijela Svjetske zdravstvene organizacije. Imamo 44 posto pušača u odraslom stanovništvu, više od pola muškaraca i jedna trećina žena. U prosjeku puše 17, 18 ili 19 cigareta dnevno – pomnožite to s prosječnom cijenom cigara i prosječnim plaćama pa ćete doći do toga u kakvom se jadnom položaju nalaze ljudi ovisnici o cigaretama”, rekla je Ramić-Čatak.

Dodaje da je 60 posto ljudi svakodnevno izloženo pušenju na radnim mjestima, kućama, sredstvima javnog transporta i drugim javnim mjestima.

Radeći istraživanja s djecom navodi da su djeca poručila „pomozite nam“ jer 24 posto djece trenutno konzumira neke od oblika duhanskih proizvoda, a to su najveće i najgore statistike u ovom djelu regiona, četiri puta veće nego u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji i Crnoj Gori.

“Elektronske cigarete konzumira 10,9 posto djece, 13,8 posto cigarete, a 16 posto nargile. Svaki dan djeca ulaze u nargila barove uprkos tome što pričaju vlasnici nargila barova. Šezdeset posto ih je izloženo posljedicama pasivnog pušenja a 80 posto njih svakodnevno kupuje cigarete”, istakla je Ramić-Čatak.