Tri tržišta iz bivše Jugoslavije, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sjevernu Makedoniju, doživjet će značajan rast tokom drugog tromjesečja ove godine, a broj raspoloživih sjedišta će dosegnuti dvocifren porast u odnosu na isto razdoblje prije pandemije koronavirusa, u 2019. godini, navodi specijalizirani portal Ex-Yu Aviation.

Kako se navodi u tekstu, BiH i Sjeverna Makedonija će u ovom segmentu doživjeti rast od preko čak 30 posto, a najveće povećanje se očekuje u Sjevernoj Makedoniji, gdje će se kapaciteti povećati za 37 posto u odnosu na prije četiri godine. Ističe se kako će glavna pokretačka snaga biti niskobudžetna aviokompanija Wizz Air, koji ovog ljeta planira imati šest zrakoplova u Skoplju, a brojkama će također pomoći dolazak Lufthanse sa svojih deset sedmičnih linija iz Frankfurta počevši od aprila.

Zašto Wizz air želi Tuzlu, a ne želi Sarajevo?

Kada je u pitnaju Bosna i Hercegovina, ova zemlja će doživjeti povećanje kapaciteta za 35 posto tokom drugog kvartala u usporedbi s istim razdobljem 2019. Sarajevski aerodrom značajno je poboljšao svoju povezanost u proteklih nekoliko godina, uprkos tome što je Wizz Air zatvorio svoju bazu u gradu koja je otvorena u krajem 2020, navodi Ex-Yu Aviation.

Drugi aerodromi u zemlji također su dodali letove.

Ko će zamijeniti WizzAir? Aerodrom Sarajevo raspisao javni poziv

S druge strane, Srbija će doživjeti povećanje kapaciteta sjedala za 16 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., a Air Serbia će uvesti niz novih linija iz Beograda tokom drugog kvartala.

Sveukupno, Albanija će zabilježiti najveći rast kapaciteta u Europi u odnosu na prije četiri godine s povećanjem od 124 posto, prvenstveno generiranim brzim širenjem Wizz Aira u Tirani.

Očekuje se da će većina europskih tržišta dosegnuti ili nadmašiti razine kapaciteta prije Covida tokom drugog kvartala godine, ali promjene će biti vidljivije tokom trećeg kvartala, koji je tradicionalno najprometniji u avio industriji. Među većim europskim tržištima, Portugal će zabilježiti najveći rast tokom drugog kvartala od nešto više od 10 posto u odnosu na 2019., a slijede ga Turska, Grčka, Španija, Irska, Poljska i Island.

Oporavak će kasniti u Rusiji, Njemačkoj i Švedskoj, koje će tokom drugog kvartala dosegnuti 78,4 posto, 81,7 posto odnosno 79,9 posto svojih kapaciteta od prije Covida.