Sudac Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, Faris Vehabović u N1 intervjuu tumači šta je zapravo konstitutivnost i da li se ona koristi kao politički štit u svakoj prilici. Originalan tekst Ustava Bosne i Hercegovine, Aneks 4 je na engleskom jeziku, kaže, a to je neuobičajeno u bilo kojoj državi.

“Praktično to je Ustav koji svim ljudima te države nije dostupan na službenim jezicima, što je nedopustivo. Konstitutivnost treba tumačiti u duhu originalnog jezika. Kontitutivnost ne znači kamen temeljac Bosne i Hercegovine, već sastavne dijelove, dijelove koji se nalaze u sastavu BiH, a ne temelj koji predstavlja temelj jedne zgrade, pa ukoliko uklonite jedan, dva ili sva tri da će se zgrada srušiti. Upravo suprotno!

Ustav BiH, isto tako, tretira pripadnike nacionalnih manjina, ali i državljane BiH koji odbijaju na bilo koji način da se etnički izjasne, to jest građane ove države. Građanin je osnova svakog društva, koji u javnoj sferi ispoljava svoju političku volju, a kući može biti šta god hoće. Dok se vrše javni poslovi, mi smo svi isti”, rekao je za N1 sudac Faris Vehabović.

Da li je političkim liderima cilj nefunkcionalno društvo i zašto?

“Izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH su obaveza kako bi bili demokratsko društvo, rekao je Evropski sud za ljudska prava. Krajnje je vrijeme da se stvari pokrenu, kako bi BiH imala perspektivu.

Ovo stanje traje predugo i zbog takvog neefikasnog sistema – ta etnička podijeljenost – vodi nefunkcionalnosti države BiH i samim tim nezadovoljstvu građana, dvije i po decenije, smatra Vehabović. Dodaje da je BiH ostala bez velikog broja građana, koji nisu otišli samo zbog ekonomskih razloga, nego radi te političke priče koja BiH pokušava da prikaže neefikasnim i nemogućim društvom, iz kojeg treba pobjeći, što je očigledno čelnicima nekih političkih partija i bio cilj”, kazao je.

Kako HDZ također traži ‘svoje’ izmjene Izbornog zakona – pitali smo suca Vehabovića – kako pomiriti nepomirljive razlike?

“Blokade ne predstavljaju funkcionalnu državu, već upravo suprotno – blokade su ključni kamen spoticanja za funkcioniranje državnih institucija. S jedne strane imate strahove da ako se ukinu te blokade da će doći do dominacije jedne etničke skupine nad drugom”, odgovara Vehabović.

Ko gdje dominira u BiH?

“Vi sada imate jednu vrstu dominacije manjine nad većinom i s obzirom na iskustva gdje manjina, naravno ne etnička, nego manjina može sve zaustaviti i blokirati državu. Naravno da je moguć i obratni proces, gdje većina može odlučivati o svim pitanjima, što ne bi bilo potpuno u sporotnosti sa demokratskim tekovinama, jer svaka država počiva na vladavini većine. Međutim, s obzirom na sve specifičnosti BiH, mi se ne trebamo busati u prsa da smo jedino multietničko društvo. Treba razumjeti strahove koji postoje, s obzirom na našu ratnu prošlost i da se uskladi taj zahtjev za funcionalnošću i otklanjanjem tih blokada, a istovremeno da se otklone strahovi od moguće dominacije jedne etničke grupe- ukoliko bi se ta većina svela na etnički elemenat, što bi bilo zaista razočaravajuće, za mene”, pojasnio je sudac Evropskog suda za ljudska prva u N1 intervjuu.

Vehabović kaže kako ga niko ne može ubijediti da je pitanje izgradnje, na primjer, nekog infrastrukturnog projekta – pitanje od vitalnog nacionalnog interesa. To može biti pitanje važno za određenu regiju, za određenu opštinu, ali to nikako ne možemo staviti u kontekst potrebe za zaštitu etničkih prava. Tako da treba definisati pitanje od vitalnog nacionalnog interesa.

Da li je neko ugrožen, konkretno u Federaciji BiH?

“Na pitanje mogu odgovoriti na dva načina – da su ugroženi svi, osim onih koji su doprinijeli toj ugroženosti, a imali su sve benefite proteklih 25 godina. S druge strane, prema presudama Evropskog suda za ljudska prava, ugroženi su prije svega građani, ugrožene su nacionalne manjine, ugroženi su pripadnici konstitutivnih naroda ukoliko dolaze sa „pogrešnog“ teritorija, ugroženi su pripadnici istog naroda, samo ukoliko dolaze sa „krive“ terotorije. U suštini vi imate očiglednu želju da se kroz ovih 25 godina zadrži stanje iz rata, gdje je stala čizma da je to moje i da se na taj način krene u budućnost, što vodi ka podjeli Bosne i Hercegovine”, odgovorio je Vehabović.

Nisam optimista da ćemo imati do 2022. novi Izborni zakon

Sudac Evropskog suda za ljudska prava, Faris Vehabović u intervjuu za N1 je rekao da nije optimista da će naredni izbori, sljedeće godine, biti održani sa dugo očekivanim izmjenama Izbornog zakona. Obrazložio je to rekavši kako u glavama, koje će o tome odlučivati, misli, još nije sazrelo vrijeme, još se živi u nekom prošlom vijeku. Misli da će građani to prepoznati na izborima i očekuje da će ti političari zbog toga biti kažnjeni, jer se radi o neodgovornim politikama.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad