Više od dva miliona saveznika: Kako prekopirati Barbarezov recept za uspjeh?

Ovaj sportski fenomen pokrenuo je lavinu pitanja u domaćoj javnosti o tome možemo li isti princip zajedništva preslikati na ekonomiju, obrazovanje i svakodnevni život. Dok političke elite godinama produbljuju podjele, uspješni bh. vizionari iz dijaspore nude konkretna rješenja odozdo koja institucije ne mogu blokirati.

Spajanje pokidanih veza i rušenje vještačkih barijera

Gostujući u emisiji "Novi dan" na N1 televiziji, ugledni profesor, inženjer i osnivač "Bosnia & Herzegovina Futures Foundation" Edhem Čustović, poslao je snažnu poruku o potrebi stvaranja globalne bh. zajednice. Čustović godinama kroz svoju fondaciju okuplja i povezuje talentovane mlade ljude iz matice i dijaspore, stvarajući od njih lidere nove generacije. On ističe da moramo hitno prestati sa etiketiranjem i podjelama na one koji žive vani i one koji su ostali ovdje.

"Moramo prestati tretirati jedni druge kao strance, pa onda unutar zemlje dijeliti ljude na entitete i kantone. Mi govorimo isti jezik, jedemo istu hranu i slušamo istu muziku. Van granica BiH živi preko dva miliona naših ljudi i oni su naš najveći ekonomski i akademski saveznik, a mi smo tek zagrebali površinu tog nevjerovatnog bogatstva", upozorava profesor Čustović.

Ključne greške roditelja u dijaspori

Jedan od najvećih strahova jeste da će se treća i četvrta generacija naših iseljenika potpuno asimilirati i izgubiti vezu sa domovinom svojih predaka. Čustović, koji je i sam prošao izbjeglički put i školovao se u Australiji, naglašava da se očuvanje patriotizma ne smije prepustiti slučaju. Kućni razgovori nisu dovoljni, već je djecu potrebno sistemski upisivati u formalne škole maternjeg jezika kako bi kroz istoriju i kulturu razumjeli svoje korijene.

Pored jezika, profesor je uputio i jedan banalan, ali ključan savjet svim roditeljima koji preko ljeta dolaze na odmor u Bosnu i Hercegovinu.

"Kada dovodite djecu u domovinu, nemojte ih voditi samo po nena, bakama, tetkama i amidžama. Ako ta djeca ne uspostave stvarna prijateljstva sa svojim vršnjacima u BiH, onog trenutka kada stariji članovi porodice umru, oni više neće imati nijedan razlog da ponovo dođu ovdje", otvoren je Čustović.

Sistem koji radi bez državnih institucija

Dok domaća javnost često upada u zamku čekanja da komplikovani državni aparat i ministarstva pokrenu saradnju sa dijasporom, Čustović objašnjava da se prave promjene dešavaju sa terena, od običnih ljudi. Kao sjajan primjer navodi vrhunske bh. hirurge iz inostranstva koji svoj godišnji odmor koriste kako bi sedmicama besplatno operisali i edukovali mlade ljekare u našim bolnicama.

Rješenje je jednostavno: Svaka domaća obrazovna ili privredna ustanova može ad-hoc formirati savjetodavna tijela sastavljena od naših vrhunskih stručnjaka iz Amerike, Norveške ili Australije. Spajanjem njihovog globalnog znanja i domaćeg iskustva, Bosna i Hercegovina može izgraditi sistem u kojem naglasak djeteta iz dijaspore više nikada neće biti predmet ismijavanja, već ponosa jedne velike, globalne porodice.