Na gornjem Višegradskom jezeru nalazi se plutajuća deponija koja stoji na lančanici koju je postavila hidroelektrana Višegrad. Ovakva slika zgrožava, a stručnjaci rješenje vide u dislokaciji svih deponija na obalama rijeka, odnosno relokaciju gradskih deponija.

Dejan Furtula iz Eko Centar Visegrad pojašanjava da otpad dolazi rijekom Lim i gornjim slivom rijeke Drine, te da je to veliki ekološki problem koji pogađa ovu općinu više od dvije decenije.

“Posebno je veliki problem kada padaju ogromne količine kiše i kada su velike poplave. Te količine pređu i 10.000 kubnih metara. Debljina i sloj ovog otpada je više od pola metra. Pored plastike, frižidera, veliki problem predstavljaju stabla koja se jako teško vade iz vode”, naveo je Furtula.

Zajednički problem BiH i Srbije

Prije dvije godine imali su kontakt sa njemačkom firmom koja je poslala specijalizirani brod, ali on nije mogao odraditi posao kako treba.

“Radnici sigurno u godini više od šest mjeseci rade na ukljanjanju smeća jer ono stalno dolazi. Veliki problem je da ovo sve završi na deponiji u Višegradu. Kuburimo i sa našim otpadom, i ta deponija nije dovoljna da podmiri potrebe našeg grada, a kamoli sa nekoliko opština sa gornjeg sliva Drine”, istaknuo je naš sugovornik.

Pozvani su i da budu dio projekta Evropske unije zajedno sa deset zemalja i nadaju se da će projekat biti usvojen.

“On se odnosi na dvogodišnje istraživanje, zagađenja vode i uzoraka plastike, odakle sve dolazi. Na kraju se nadamo da ćemo dobiti i neku opremu, možda kamione ili čamce”, izrazio je nadu.

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

Ni Srbija ni BiH, podcrtao je, nisu mnogo uradile što se tiče međunarodne saradnje, jer ovo je zajednički problem.

“Kolege iz Priboja mi kažu da Srbija ima najbolju mehanizaciju i oni efikasno rješavaju taj problem. Postavljene su lončanice na rijeci Lim, mada ja smatram da svaka općina treba da postavi na svojoj teritoriji lončanicu, jer Općina Višegrad ne treba da tretira otpad iz drugih općina. Smatram da je to neko rješenje za početak”, istaknuo je Furtula.

Apel građanima i vlastima

Kao sigurno rješenje naveo je dislokaciju svih deponija na obalama rijeka, odnosno relokaciju gradskih deponija, jer u BiH je 80 posto sanitarnih deponija i ne rade u punom kapacitetu.

“Rješenje je regionalna deponija, kao što je deponija Duboko, ona podmiruje potrebe 400.000 stanovnika. A mi u Gornjem Podrinju nemamo regionalnu deponiju, iako je ona predviđena prije 10 godina u RS. Apelujem na Vladu i ministarstva da krenu u rješavanje ovog problem, jer ja vjerujem da država mnogo lakše može pristupiti evropskim fondovima, nadam se da ćemo vidjeti uskoro kraj ovom problemu“, kazao je Furtula.

Da se sada nagomilano smeće očisti, to bi prema njegovoj procjeni koštalo nekih 50.000 KM i to je proces za koji se ne može reći kad može da se završi, jer prošle godine su radnici radili to šest mjeseci, a smeće stalno dolazi novim kišama.

“Sramota je da kažemo da ovaj problem ne može da se riješi. Treba da se donese neki ozbiljan plan i da se krene u rješenje ovog problema”, naglasio je Furtula.

Apelovao je i na građane da odlažu otpad na pravilan način. Za kraj je poručio da su regionalna deponija i sortiranje otpada prava stvar. Mnoge evropske zemlje proizvode električnu energiju ispaljivanjem otpada. Takvim putem bi trebala krenuti i BiH i na taj način zauvijek se riješiti ovog problema.

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1

F.Z./N1