Vjerski lideri govorili na konferenciji: Sarajevo je savršeno da se iz njega pošalju poruke mira

Trideset godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma kojim su ratna razaranja završena iz Sarajeva, grada koji je pod opsadom bio 44 mjeseca, poslane su poruke mira. Predstavnici Saveza civilizacija UN-a, organizacije Religije za mir u saradnji sa domaćim zvaničnicima i vjerskim poglavarima, okupili su se s istom idejom sročenom u naziv skupa "Poziv na mir, kraj ratova i poštivanje međunarodnog prava".

I danas, gotovo osam decenija nakon formiranja UN-a i brojnih konvencija i deklaracija, svijet svakodnevno svjedoči novim sukobima.

"Ratovi su nastavljeni uprkos tome što smo se obavezali prije 80 godina. Ljudi su ubijani, ubijani su ljudski životi i ljudsko dostojanstvo. To nam govori da nam treba novi poziv kao i prije 80 godina", kazao je Francis Kuria, sekretar Religije za mir.

"Imamo mentalitet, politiku rata, naoružavanja, ljudi se moraju pripremati na rat. I baš zato moramo govoriti o miru zajedno. Mi smo u 21. vijeku. Nismo u kamenom dobu. Moramo govoriti o miru, jer ga svi žele, ali svi imamo i tu odgovornost. A Sarajevo je savršeno da se odavde pošalju takve poruke", naveo je Migel Angel Moratinos, zamjenik generalnog sekretara UN-a.

Novi poziv i nadu pružaju mladi. Vlastita iskustva uče nas besmislu sukoba, ali i važnosti dijaloga i saradnje. Mladi iz svih dijelova BiH šalju iste poruke, spremni su na mir i aktivno učešće u njegovom očuvanju. Uz prilike za obrazovanje i razvoj, poručuju da im je jednako važno da se njihov glas više čuje.

"Vuče se ta parola na mladima svijet ostaje, mladi su budućnost, međutim to nije tako. Mladi su sadašnjost, mladi su sada tu dok su mladi. Kasnije već neće biti toliko mladi, toliko srčani, puni ideja karizme već im sada upravo treba dati priliku", kazao je Ivo Čarapina, aktivista za mlade.

O značaju dijaloga i saradnje govorili su i vjerski poglavari u BiH. Podsjećaju da je nakon rata formiranje Međureligijskog vijeća imalo snažnu ulogu u obnovi povjerenja. Sukobi i nasilje, kažu, ne mogu biti u skladu s vjerskim načelima.

"Nakon oslobođenja od tuđinaca pojavila se na ovim prostorima želja za dominacijom jednih nad drugima. Umjesto prethodnih stranih neprijatelja predmet sukoba postali su sukobi identiteta. Sukobi u ime identiteta pretvorili su se u iscrpljujuće sukobe sa genocidnim posljedicama", naglasio je mitropolit dabrobosanski Hrizostom Jević.

"Nakon rata međureligijski dijalog nije bio luksuz, već neophodnost. Naša zemlja je morala ponovo naučiti ponovo kako živjeti jedni pored drugih. Formiranje Međureligijskog vijeća je bio među prvim koracima na tom putu i tu su religijski poglavari sspoznali ne samo govoriti i slušati već i ponovo izgraditi povjerenje koje je bilo narušeno tokom rata", smatra sarajevski hazan Igor Kožemjakin.

Uz nadu da će dobro nadvladati zlo, vjerski lideri su izrazili i zabrinutost zbog sukoba koji danas potresaju svijet. Ipak, poručuju da je pokazivanje dobrog primjera znak nade i obaveza svih ljudi.

"Stravična stradanja nevinih u Gazi, Izaelu, Ukrajini, Sudanu i drugim stratištima su poziv da se sjetimo Boga njegove upute i opomene kako bismo imali empatiju prema ljudima. U teškim vremenima ljudi vjere ne smiju biti paralizovani, ne smiju se zatvoriti u sebe oni moraju biti svjedoci u ime Boga za istinu i pravdu", poručio je reisul-ulema Husein ef. Kavazović.

"Ne možemo riješiti i nismo pozvani. Nismo u stanju riješiti ni ratne sukobe, ni druge probleme koji ugrožavaju mir, ali u svmeu tome uvijek možemo biti znakovi i svjedoci nade", stava je vrhbosanski nadbiskup mons. Tomo Vukšić

I nakon brojnih konvencija i deklaracija o miru, svijet i dalje traži način da ga sačuva.

Iz Sarajeva, grada koji je preživio razaranja i pokazao snagu obnove, upućen je još jedan poziv - da mir ne ostane samo sjećanje, nego svakodnevni zadatak svih nas.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad