Bh. novinar i istraživača kulture Nikola Vučić večeras je na promociji publikacije "Kritika toksične muškosti – pregled suvremenih istraživanja" kazao kako smo svakodnevno svjedoci "toksične muškosti" koja se manifestuje na razne načine. Zaključio je kako je krajnje vrijeme da se u 21. stoljeću stane ukraj nazadnim idejama i da postanemo društvo ravnopravnih građana i građanaki. Vučić, inače autor publikacije, dodao je kako je to bio razlog pisanja "Kritike toksične muškosti".

“Vidio sam da u Bosni i Hercegovini postoji mali broj istraživanja u vezi sa ovom temom. Po UN-u, najveće žrtve rodnog nasilja su žene, dok su najveći krivci upravo muškarci. Onda se po logici stvari postavlja pitanje šta “počinitelji” mogu promijeniti? Ne trebaju se zamijeniti pozicije alfa i beta muškaraca. Zapravo, smatram da uopšte ne trebaju biti alfa ili beta muškarci. Budimo prvo ljudi, pa onda žene i muškarci”, zaključio je Vučić.

Na pitanje kako se oloboditi predrasuda koje imamo, koje su tu u društvu oko nas, Vučić je odgovorio radom na sebi…

“Kada sam došao studirati u Sarajevo, kada sam se kroz studij počeo upoznavati sa temama rodne ravnopravnosti i feminizma, bio sam u “debeloj” manjini koja je podržavala feminizam”, kazao je autor te otkrio kako postoje i “lični razlozi” zašto je to tako.

“Cijelo svoje odrastanje sam proveo uz vrhunske naučnice, uz žene koje su imale šta za reći. Dakle, žene su bile te koje su me na neki način oblikovale. I onda je logično, kada ti one oblikuju odnos prema nauci, da se zapitaš šta ja mogu učiniti za žene, za društvo u kojem želim živiti”, zaključio je Vučić te nastavio:

“Pomislio sam, u redu, bez obzira na sve predrasude sa kojima ću se susresti, sa predrasudama i sterotipima u meni samom, idem i vodit ću bitku. I sam imam predrasude, nisam oslobođen stereotipa, ali radim na njima. Pokušavam sebi, ali i kolegama na poslu suptilno, kroz humor, ili neku drugu retoričku strategiju, nametnuti vlastito preispitivanje. Tako da namjera “Kritike toksične muškosti” nije bilo izazivanje krivnje, nego da se muškarci oslobode vlastitih stigmi i pokažu da mogu raditi na sebi i redefiniciji rodnih uloga. Nije baš onako kako smo navikli – da su plave bešike za dječake, a roze za djevojčice. Niko ne želi nametnuti “zapadne razvratnosti” ili mijenjati naš bh. identitet, s kojim se ponosim. Ne. Kriv je patrijarhat. Mislim da je uloga konstruktivne kritike da ukažemo šta ne valja. I to je na neki način, u ovom slučaju, i vid patrotizma”.

Autor “Kritika toksične muškosti zaključio je kako će u bliskoj budućnsoti biti sve više istraživanja u vezi ovih tema.

“Treba maksimalno pojednostaviti šta je toksična ili hegemonijalna maskularnost da bi se približilo manje obrazovanim ljudima. Trebamo promijeniti poglede – da bude prvo i najvažnije da smo ljudi, a onda sve ostalo muškarci, žene itd”, kazao je Vučić i kao primjer ograničenog pogleda obrazca “da je muška posljednja” naveo primjer iz života.

“Zamislite situaciju u kojoj imate muža inženjera mašinstva i ženu koja je doktorica virusologije i razgovaraju o vakcinama. I njegova mora biti posljednja. To u ovakvim situacijama zaista izgleda poremećeno i zato je važno govoriti i razgovarati o ovim temama”, zaključio je Nikola Vučić.

Da li će knjiga biti prihvaćena u feminističkim krugovima?

“Ja se deklariram kao feminista i bitno je istaći da postoje raznovrsni feministički krugovi, nisu monolitni i niko ne dirigira kako će se ponašati. Vjerujem da će u određenim krugovima neko reći da muškarac uopšte ne treba pisati o ovakvim temama. Mislim da su u knjizi ispunjeni svi bitni feministički postulati, ona nije svrha samoj sebi. Knjiga je nastala kao produkt revolta na patrijarhat u našem društvu”, kazao je na kraju promocije “Kritike toksične muškosti – pregled suvremenih istraživanja”, autor Nikola Vučić.