Problema u zdravstvenom sektoru - ne manjka. Svakodnevnica pacijenata postala je čekanje na preglede i po nekoliko mjeseci. Među razlozima, manjak ljekara koji sve češće posao traže preko granice, kao i zastarjela oprema.

Iz godine u godinu prate nas isti problemi. Sve češće pacijenti fakturišu zdravstvu žalbe, s punim pravom, zbog višemjesečnog čekanja na pregled. U glavnom gradu, na klinici za radiologiju čeka čak 8900 ljudi. U domovima zdravlja situacija ipak nešto bolja.

O čekanju razgovarali smo i sa građanima.

“Ovdje sam ja već 30 godina, kod ovih doktora nikad nisam imao problema ni sa doktorima, ni sa sestrama, ne mogu da kažem, a već gore kad sam bio u Podhrastovima bilo je. Gore su baš neodgovorni”, ističu nam.

“Od 11 sam čekala, bio je neki hitan slučaj”, dodaje Sarajka.

“Pa onako, čeka se dugo, nisam baš zadovoljan”, još jedno je iskustvo.

Nisu zadovoljni ni zdravstveni radnici. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaje 200 medicinskih sestara i tehničara. Broj se konstantno smanjuje, kadar odlazi u inostranstvo zbog većih plata i boljih uslova rada. Jasmin Avdović iz kantonalnog sindikata zdravstvenih radnika podsjeća da u domovima zdravlja radi manje od 2 hiljade lica.

“Ljudi dobiju termin, dođu, čekaju. Jedino se još uvijek u našim laboratorijama dešava da 100-150-200 zavisi kako koji lokalitet, od 8 ujutru do 10 bude završeno. To je strašno kad vi dođete i vidite tu masu ljudi u čekaonici. Mi smo mjerili, niko se ne zadržava više od 15 minuta. Dok pedijatrije, porodične službe i specijalističke čeka se, mnogo se čeka”, naglasio je Avdović.

Ipak, oči su najviše uprte u najveću zdravstvenu ustanovu u zemlji, gdje radi oko 3300 ljudi, dok recimo u Zagrebu taj broj je veći od 6 hiljada, navodi Alen Pilav.

“Četiri ljekara specijalista pataloške anatomije i citologije jednostavno nema u državi koji bi došli na poprilično solidnu platu i u jednu značajnu zdravstvenu ustanovu. Ovo je samo pokazatelj gdje smo kao društvo i koliko se u proteklom periodu nije vodilo računa o školovanju i zadržavanju adekvatno kadrova”, izjavio je nedavno v.d. direktora KCUS-a, Alen Pilav.

No, tek prijeti opasnost, s obzirom da u narednih pet godina u penziju odlazi 145 ljekara i 250 medicinskih sestara. Iako se o tome trebalo razmišljati prije nekoliko godina, trenutni menadžment nastoji pronaći određena rješenja. Između ostalog, intenzivna edukacija, kao i saradnja Kliničkog centra i Medicinskog fakulteta.

“Te dvije kuće moraju disati jednom dušom i raditi na rezultatu dobrog ishoda školovanja u pogledu znanja, i Medicinski fakultet i Klinički centar. Za specijalizante, okupili smo ih prvi put u zadnjih 10 godina, dali im smjernice kako će raditi. Upućivanje ljudi na edukaciju. U prošloj godini ukupan broj edukacija medicinskih radnika bio je 97, u ovoj godini taj broj je 150, s tim da je za zadnjih mjesec i po dana 95”, pojasnio je Sanko Pandur iz discipline za nauku i nastavu KCUS-a.

Neizvjesno je da li će najavljeni koraci biti dovoljni za sistemsko rješenje. Za sada, protiv dugogodišnjih problema zdravstveni radnici bore se protestima, i to ne samo u KS, nego širom države.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad