Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine uputila je zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za prolongiranje roka o izjašnjavanju spora između bh. entiteta Republika Srpska i države BiH o izgradnji hidroelektrana na Drini koje zajednički planiraju graditi RS i Srbija.

U očekivanju odluke Ustavnog suda, Ured visokog predstavnika krenuo je u proces formiranja ekspertske grupe koja ima za cilj pomoći u izradi Zakona o upravljanju i korištenju državne imovine Bosne i Hercegovine, saznaje N1. Potpredsjdnik SDP-a Vojin Mijatović tvrdi da je već ranije dogovoreno kako će Zakon biti naparavljen po mjeri Milorada Dodika.

Iza zatvorenih vrata, u zgradi OHR-a prošle sedmice održan je sastanak na kojem se razgovaralo o državnoj imovini. Razgovorima koje je inicirao viskoi predstavnik prisustvovali su pravnici, eksperti iz oblasti imovinskih prava. Oni bi uz ostale, domaće i međunarodne stručnjake, trebali činiti ekspertnu grupu koja treba da Parlamentu BiH predloži zakon o državnoj imovini. Jedan od njih je i Muharem Cero, ekspert za državnu imovnu

“Zadaci i ciljevi ekspertske grupe još nisu do kraja definisani, međutim, načelno imaju za cilj pomoći Parlamentarnoj skupštini BiH da donese zakon o upravljanju i korištenju državne imovine, posljedično i korekciju seta zakona o koncesijama kao i stvaranje pravne osnove za zakon o restituciji i denacionalizaciji. Biće tu i međunarodni i domaći eksperti”, kaže za N1 Cero.

Još 2005. godine visoki predstavnik donio je odluku; Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Prema zakonu, zabrana treba ostati na snazi sve do stupanja na snagu zakona kojim se uređuje provođenje kriterija koji će se primjenjivati za utvrđivanje imovine. U očekivanju državnog zakona, Narodna skupština Republike Srpske 2010. godine usvoja Zakon o statusu državne imovine po kojem je sva imovina koja se nalazi na teritoriji RS u vlasništvu ovog entiteta. No, zakon nije implementiran, jer je visoki predstavik Valentin Inzko izdao nalog kojim je obustavljena primjena do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH, a po apelaciji Sulejmana Tihića, u to vrijeme dopredsjednika Doma naroda Parlamenta BiH.

U julu 2012. godine Ustavni sud BiH donosi ključnu odluku prema kojoj je država BiH nositelj prava vlasništva, odnosno vlasnik cjelokupne imovine bivše SRBiH, dok Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost da uređuje ovo pitanje. Republika Srpska na ovo “odgovara” cijelim setom novih zakona, čije odredbe Ustavni sud stavlja van snage. Poput Zakona o poljoprivrednom zmeljištu RS, odnosno Zakona o šumama RS u kojima je se navodilo da je titular imovine RS, a ne država Bosna i Hercegovina.

Milorad Dodik i na posljednoj konferenciji za novinare kazao je kako su odluke Ustavnog suda antidejtonske i da će do kraja godine NSRS predložiti zakon o šumama, zakon o poljoprivrednom zemljištu koji će nedvojbeno pokazati ko je vlasnik, kao i zakon o vojnoj imovini.

Da li su najave Milorada Dodika pokušaj stvaranja pritiska da BiH napokon dobije državni zakon ali po mjeri SNSD-a, potpredsjednik SDP-a Vojin Mijatović nema dvojbe. Na svom FB profilu napisao je kako se u međunarodnim krugovima priča kako će se Milorad Dodik pokušati udobrovoljiti kroz zakon o državnoj imovini. No kada se uđe u suštinu zaduženja koje je RS napravila prethodnih godina, postaje jasno zbog čega su navedeni zakoni važni za Dodika i RS. Ne samo zbog hidroelektrana na rijeci Drini koje RS namjerava graditi sa susjednom Srbijom, već ogromih zaduženja čiji su garant javna dobra.

Pitanje državne i vojne imovine jedan je od famoznih uslova 5+2 koje je neopodno završiti kako bi se zatvorila kancelariija OHR-a. Visoki predstavnik je pokretenjem ekspertne grupe korak bliže tom cilju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad