Zašto Aidu Ćorović Srbija kažnjava umjesto da slavi njen građanski otpor i zašto vlast šuti?

Vijesti 25. mar 202411:58 > 12:19 0 komentara
Aida Ćorović (N1)

Mirovna aktivistkinja Aida Ćorović izjavila je da vlast u Srbiji demonstrira jednu vrstu brutalne moći i na sve načine pokazuje da može da zgazi svakoga ko govori protiv njih. Novinar i profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Dinko Gruhonjić, protiv kojeg je, na zgradi u kojoj živi, osvanuo grafit mržnje, izjavio je da kampanja protiv njega “ide sa samog vrha vlasti”. O ova dva slučaja, ljudskim pravima općenito govorila je Dunja Mijatović – Komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope.

Kada je riječ o Ćorović njen aktivizam ne treba da bude doveden u pitanje.

“To što je Aida Ćorović platila kaznu niti u kojem slučaju ne treba da bude poruka da je ona kriva. Naprotiv, njena krivica ne postoji jer njen rad kao aktivistkinje za ljudska prava je legitiman, njen rad je nešto što bi se u drugim državama slavilo i prepoznavalo kao vid otpora, građanskog otpora kojeg nam nedostaje u regionu”, kazala je.

Što se tiče slučaja Dinka Gruhonjić, Mijatović navodi da je potrebna osuda od vrha vlasti kako bi, navodi, došlo do toga da se skine meta sa čela ovog profesora.

“Mislim da je to vrlo aktuan slučaj, vrlo opasan slučaj i da je potrebno što prije zaustaviti prijetnje smrću i fizičko nasilje koje se dešava prema njemu i ljudi koji su pokušali da prefarbaju sramne poruke na zidu njegove zgrade u Novom Sadu”, kazala je ona.

Slučaj Franje Šarčevića

N1

Dotakla se Mijatović i slučaja Franje Šarćevića kazavši da se mora dozvoliti ljudima drugačije mišljenje i stav.

“Ove vijesti koje dolaze u zadnje vrijeme koje su pozitivne za BiH i Crnu Goru su možda jedan znak da se trebamo okrenuti budućnosti i dozvoliti ljudima drugačije, kritičko mišljenje, mišljenje sa kojim se ne slažemo da slobodno govore, misle i pišu. Naravno postoje granice, a te granice su ustanovljene zakonskim odredbama”, objasnila je Mijatović.

Među značajnim poglavljima koja će trebati ispuniti BiH su ona 23 i 24, i navodi da će se ozbiljno trebati posvetiti tome.

“Dosta toga što se koristi kao kriteriji za ispunjavanje tiče se usaglašavanja zakona i politike sa standardima Vijeća Evrope, evropske konvencije i drugim standardima”, navela je.

Na kraju se Mijatović zapitala zbog čega je fizičko i verbalno nasilje prema LGBT populaciji postao mainstream iako je, svima jasno, kaže da ova populacija postoji odavnina.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!