Zašto je pelet u BiH ponovo postao luksuz: "Radimo na povećanju potražnje, a ne proizvodnje"

Snježne padavine i niske temperature nisu otežale samo kretanje stanovništva. Povećale su potražnju za ogrevom, posebno peletom, što za posljedicu ima nestašicu ovog energenta na bh. tržištu.

"Hiljadu je razloga. Sve je teže raditi u ovoj branši. Sve se teže dolazi do sirovina. Radna snaga je jedan od gorućih problema. Ovo je jako težak fizički posao, za koji se, praktično, gotovo nikako, omladina ne odlučuje da radi", kaže Muhamed Helać, menadžer drvne kompanije u Sarajevu.

Da će doći do nestašice, proizvođači su upozorili još tokom prošlog ljeta, a neki od njih bi, zbog otežanih vremenskih uslova, mogli da obustave proizvodnju do marta. Veća potražnja u odnosu na nisku ponudu povukla je za sobom i veće cijene, tako da se, za razliku od oko 450 KM peleta po toni do kraja jeseni, u ovom trenutku dvostruko veće.

Da je situacija ozbiljna ilustruje i poluprazna hala, jer kako nam proizvođači kažu, dešavalo se ranije da količina peleta doseže i do ulaznih vrata. No, to nije sve. Prognoze, takođe, nisu optimistične i cijena će rasti, kažu, i do 800 KM.

S druge strane, predsjednik Asocijacije sertifikovanih proizvođača peleta u Bosni i Hercegovini, Goran Ivanović iz Asocijacije sertifikovanih proizvođača peleta u Bosni i Hercegovini, tvrdi da je povećana tražnja bila uzrokovana dolaskom bh. dijaspore, ali da se situacija polako stabilizuje. Do kraja ove grijne sezone, ističe, ne bi trebalo da bude većih poremećaja:

"Peleta već ima na prodajnim mjestima, na benzinskim pumpama, skladištima. Bio sam u kontaktu sa gotovo svim proizvođačima peleta u BiH i za sada nema alarmantne situacije. Traži se neka tona-dvije, to su samo dopune. Neki čak kupuju na vreće, 10-20 vreća. Cijena od 800 KM nije opravdana, previše je i vrati nam se kao bumerang i otjera naše potrošače nekim drugim energentima."

Koji su se, u velikom broju, na pelet preorijentisali prije oko tri godine. Dijelom i zbog subvencija Vlade Kantona Sarajevo potršačima za prelazak sa uglja na pelet, radi ekonomske i ekološke prihvatljivosti. Vlada je, takođe, najavila i projekat izgradnje fabrike peleta u Sarajevu, koja je trebalo da stabilizuje tržište i spriječi nekontrolisano podizanje cijena. Da li je ovo pitanje i dalje od njenog strateškog interesa još nema odgovora od resornog ministra, Zlatka Mijatovića.

"Prije gotovo tri mjeseca sam uputila poslaničko pitanje prema ministarstvu privrede Kantona Sarajevo, da vidimo u kojoj je fazi, da li se, uopšte, namjeravaju baviti izgradnjom fabrike peleta, međutim, nikad nisam dobila odgovor. Mislim da je to, zaista, poražavajuće, znajući da je i Vlada Kantona Sarajevo u budžetu za 2022. godinu izdvojila novac,ali, isto tako, novac je bio izdvojen u finansijkom planu Sarajevo-šume, jer je taj projekat trebalo raditi zajednički, s tim preduzećem", ističe Vedrana Vujović, poslanik u Skupštini KS (DF).

Na vlast apeluju i proizvođači.

"Vlasti i svi ti nadležni ne rade na tome da se olakša i na neki način poveća broj fabrika koje proizvode pelet, a radimo na povećanju potražnje. Jedno bez drugog, svakako, ne ide", upozorava Muhamed Helać.

A upravo je to i jedan od razloga zbog kojih je došlo do nestašice, zaključuje naš sagovornik i dodaje da cijena, koja je sada kao kilogam brašna, neće padati, podsjećajući građane da na vrijeme, od juna do septembra, obezbijede ogrev, dok su cijene još stabilne, ne oslanjajući se na to da će zima biti blaga, kao one ranije.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad