Nakon što su brojni građani Kantona Sarajevo u očaju putem društvenih mreža tražili način da dođu do antikoagulativnog lijeka Clexan, danas je na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, odgovarajući na pitanja zastupnika, ministar zdravstva Kantona Sarajevo Haris Vranić, dao pojašnjenje.

“Problem je nastao kada ljekari nisu željeli mijenjati praksu davanja antikoagulantog sredstva Clexan i preći na neka druga antikoagulantna sredstva, niskomolekuralne heparine, koji imaju apsolutno isti učinak kao što ga ima Clexan. To je najveća greška javno-zdravstvenih ustanova koja nisu željele da mijenjaju tu praksu, pa je potražnja za Clexanom bila uvečana”, kazao je Vranić

Zabilježeni su čak i slučajevi da se Clexan davao neselektivno, dodao je, pa i građanima koji su bili vakcinisani, a uključivanje antikoagulantne terapije nakon primanja vakcine je nonsens.

“To se dešavalo posebno nakon priča o AstraZeneca vakcinama, a zadnja istraživanja su pokazala da je nakon 14 miliona imuniziranih u Velikoj Britanija zabilježeno samo 98 komplikacija, što je u promilima potpuno zanemarljiv broj. Da li je AstraZeneca imala zadovoljavajući PR u odnosu na druge farmaceutske kuće, to će se pokazati vremenom, ali ne vidim nikakve razlike u vakcinama, a pogotovo u davanju antikoagulativne terapije nakon vakcinacije”, rekao je Vranić.

Javne nabavke

On je istaknuo da se u priču oko Clexana uključio iz profesionalnih razloga iako Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo nije nadležno za nabavku lijekova, te da je od direktora Sanofija informiran da je Clexan distribuiran, ipak dodaje, javno-zdravstvene ustanove nisu provele adekvatne I pravovremene nabavke ovog lijeka.

“Svaka javno-zdravstvena ustanova je samostalni privredni subjekat i ima službu za javne nabavke koje treba da osmisle i procijene potrebe za lijekove, pa tako i niskomolekularne antikoagulante. Mnoge nisu raspisale tender na vrijeme, izračunale i planirale koja će im biti potrošnja. Mnogi su raspisali tendere na smiješne cifre kojima se ne može kupiti ni tri-četiri paketa lijeka, i onda je u jednom momentu nestalo Clexana unutar pojedinih ustanova”, naglasio je Vranić.

Za takav razvoj situacije smatra odgovorne menadžere tih zdravstvenih ustanova jer su, kako je rekao, na vrijeme trebali napraviti procjenu potreba i to ne samo za Clexanom, nego infuzijama i svim drugim ljekovima.