Jučer je još jednom u četiri dana otkazana sjednica Vijeća ministara BiH zbog nedolaska na sjednicu ministara iz reda srpskog naroda. Na dnevnom redu su, između ostalog, trebala biti dva važna evropska zakona. O razlozima neodržavanja sjednice, ali i drugim temama iz resora ministra pravde BiH, u nastavku razgovaramo sa Davorom Bunozom.

Ministri iz reda srpskog naroda rekli su da je razlog nedolaska na sjednicu posjeta kosovskog premijer Aljbina Kurtija našoj zemlji, ali i to da su na dnevni red uvrštena dva Nacrta zakona i to o zaštiti ličnih podataka koji je, kako su rekli neusaglašen i Nacrt zakona o graničnoj kontroli koji nema predlagača, odnosno resornog ministra. Je li ovo krajnje neodgovorno ponašanje, sklandalozno ili kako već nazvati?

Meni je žao što sjednica nije održana pogotovo zbog dva prioritetna reformska zakona, ali isto tako na dnevnom redu se trebao naći i kolektivni ugovor za zaposlene u institucijama BiH. Prvi put u historiji smo pripremili taj ugovor. Ne opravdavam takvo postupanje, ne smatram ga odgovornim, ali isto tako smatram da je nepromišljeno zvati premijera države koju BiH nije priznala u ovako osjetljivoj situaciji, međutim, to ne može biti razlog da se odgađa sjednica. Nemam ništa protiv toga da BiH prizna Kosovo, poznat je stav legitimnih predstavnika hrvatskog naroda po tom pitanju, ali činjenica je da ga BiH nije priznala.

Kurti je trebao prisustovati Samitu zapadnog Balkana koji je otkazan i znači da je uredu da bude u Neumu, ali ne i u Sarajevu?

Ja prisustvujem tim samitima često i nedavno sam bio u Crnoj Gori gdje su bili prisutni predstavnici i Srbije i Kosova. To je normalno da na samitima zapadnog Balkana dođu i predstavnici Kosova. Ja laže, da je meni žao što je možda taj potez bio nepromišljen jer ključno je da krenemo sa nastavkom reformi i za utorak je zakazana i redovna i vanredna sjednica pa se nadamo da ćemo usvojiti ta dva važna zakona.

Ministri iz reda srpskog naroda kažu da zakon o zaštiti ličnih podataka nije usaglašen, da li je to tačno?

Koliko znam on je usaglašen i usklađen sa pravnom stečevinom Evropske unije, a predlagač tog zakona je Ministarstvo civilnih poslova BiH. Mi smo na dan kada je trebala biti održana sjednica dobili još jedan amandman još jednog članka kojeg je bilo potrebno korigirati. Smatram da nije problem i da se to koriguje. Suštinski, taj zakon je pripremljen. Nisam imao priliku razgovarati sa ministrima iz reda srpskog naroda, nije neuobičajeno da postoje prigovori na samoj sjednici Vijeća ministara kada usvajamo neki zakon da se izvrše određene korekcije. Prema mojim informacijama oni su spremni za usvajanje.

Ranije ste najavljivali da do decembra trebaju biti usvojena četiri zakona, zakon o VSTV-u, zakon o Sudu BiH, zakon o zastiti ličnih podataka i zakon koji se tiče kontrole granica. Šta je sa zakonom o sudu, ima li određenih pomaka u približavanju stavova po pitanju sjedišta?

Zakon o sudu je pripremljen i nažalost stavovi nisu promijenjeni. Još ne postoji konsenzus u vezi sa sjedištem Drugostepenog suda. Meni je zaista žao što ne postoji dovoljno mudrosti da to pitanje riješimo jer sjedište suda nije čak ni bitna stvar u Nacrtu tog zakona. Nažalost, politička volja još ne postoji kao ni želja da se dođe do nekog kompromisa. Subjektivno sjedište tog suda bi dobro bilo da bude u Mostaru, a objektivno u Istočnom Sarajevu. Mi smo postupili prema mišljenju Venecijanske komisije da ne postoji međunarodni standard koji bi propisao gdje treba biti sjedište Drugostepenog suda. Ali ja opet ponavljam i da je u Banjoj Luci ja nemam ništa protiv. Jedanput sam izjavio da Banja Luka nije BiH, a da Istočno Sarajevo nije Republika Srpska. Mnogi su se naljutili na tu moju konstataciju, ali nažalost to tako proizlazi. Gdje će suci raditi to je najmanje bitno, to nije korektno prema sucima jer im poručujemo da će njihov rad zapravo zavisiti od mjesta u kojem rade, a to je besmisleno. Zbog isključivih i maksimalnih zahtjeva dolazimo do zastoja i koliko ja vidim nekima čak nije problem da takva situacija traje godinama. Mi pokušavamo naći rješenje i kompromis, ali nam je potrebna politička volja.

Veoma važan zakon jeste i Zakon o VSTV. Gdje je konkretno zapelo kod ovog zakona?

Cjelokupni zakon o VSTV-u je prije 10 dana dostavljen Venecijanskoj komisiji na mišljenje. U decembru bi Venecijanska komisija trebala imati sjednicu, ali nisam siguran da će ga stići uvrstiti na dnevni red zbog obilnosti tog zakona. Dakle, iako je bilo dosta prigovora prije nekoliko mjeseci da nećemo dostaviti taj zakon Venecijanskoj komisiji, mi smo ih na neki način demantovali.

Uputa venecijanske komisije je da uključite što širu zajednicu u izradi tog zakona sto podrazumijeva nevladine organizacije, akademsku zajednicu, stručnu javnost, pa i samu venecijansku komisiju, medjutim predsjednik VSTV-a Halil Lagumdzija vam je spočitavao da zapravo ne radite ništa od toga. Da li je to istina?

Sama činjenica da smo materijal prije mjesec i po dostavili na uvid navladinom sektoru, akademskoj zajednici i profesionalnim udruženjima. Pozvali smo ih na sastanak u Parlamentarnu skupštinu, dobili smo od njih komentare i ti stavovi da nekoga isključujemo nisu tačni. Oni su govorili i da ćemo isključiti javnost, a mi (Ministarstvo pravde op.a.) smo kao nikada u historiji uključili javnost. Oni su slali poruke da se neće dostaviti Venecijanskoj komisiji, a već dva puta to radimo s istim zakonom. Nastojim imati korektnu saradnju sa VSTV-om, sjećate se da su govorili i da će stati pravosuđe zbog naših izmjena, ali nije stalo. Mi se trudimo biti proaktivni i pozivam sve aktere koji su zaduženi za reformu pravosuđa da se potrude da tako djeluju.

Također, gospodin Lagumdžija navodi da novim zakonom o VSTV-u nastojite oduzeti nadležnosti VSTV-u i uvesti etničke podjele i da nemate namjeru dostavljati nacrt zakona Venecijanskoj komisiji?

Zamolio sam lično Lagumdžiju i nevladine sektore koji to tvrde da mi pojasne koju smo nadležnost oduzeli – nisu znali, da mi pojasne koje mi to etničke podjele uvodimo – isto nisu znali. Moram priznati da smo u sedmom ili osmom mjesecu dostavili radni materijal predstavnicima VSTV-a dam oni sami preko ljeta napišu verziju. Napisali su i zajedno smo s njima na neki način to upotpunili i poslali Venecijanskoj komisiji. Uputa Venecijanske komisije je vrlo jasna – VSTV i naše pravosuđe se mora prije svega voditi strukom. Struka na prvom mjestu, ali poštujući sve različitosti BiH – spolne, etničke i regionalne. Ja se u cijelosti zalažem da mi ispoštujemo uslove Venecijanske komisije i iz tog razloga smo sada dva puta uputili ovaj zakon. Kada je riječ o usvajanju ovih zakona u decembru, mogu reći da ćemo imati polovičan uspjeh. Zakon o VSTV-u mora proći e-konsultacije i ne možemo ga u ovom mjesecu usvojiti i bilo bi dobro kada bi se to desilo u februaru ili martu naredne godine.

Jučer je obilježen Međunarodni dan borbe protiv korupcije. BiH gubi bitku s korupcijom, reforma pravosuđa bez kokretnih je rezultata, a provedba postojećih zakona je zakazala. Ovo su neke od glavnih poruka sa konferencije koja održana jučer, a kojoj ste i vi prisustvovali. Napretka nema u proteklih godinu dana. Kako i kada će se BiH na pravi način početi obračunavati sa ovom pošasti?

Pošto sam bio učesnik te konferencije bilo je puno i drugih poruka, međutim, uvijek te negativne dođu do izražaja. Slažem se da naši rezultati borbe protiv korupcije moraju biti bolji, drago mi je što smo izjenama i dopunama zakona o VSTV-u o sukobu interesa krenuli zapravo od samog pravosuđa pa i uprave i imenovanih osoba, uskoro će biti objavljen finansijski izvještaj i nosilaca pravosudnih funkcija i to bi trebalo biti 28. februara naredne godine i čujem da ima već dosta otpora kako se bliži taj datum. Uskoro će biti objavljena i imovina ministara rukovodioca državnih institucija. Mi smo te zakone donijeli prije 7-8 mjeseci i ne možete očekivati za godinu vidljive rezultate. Cilj ovog zakona je da nosioci javnih funkcija budu posvećeni svom poslu. Ovaj zakon ne može za godinu i dvije dati efekte jer sudski procesi traju i po tri godine. Moramo biti strpljivi, ali isto tako moramo brže donositi zakone i uvjeren sam da će rezultati doći.

Slažete li se sa istraživanjem Transparency Internationala BiH da pravsosuđe pod političkom i kontrolom organizovanog kriminala jer imamo nekažnjivost političke korupcije?

Vjerujem izvještajima, međutim, često pitam na konferencijama kada kažu da politika kontroliše pravosuđe – znate li koliko od 15 članova VSTV-a bira politika? Odgovor je dva člana, a preostale članove, njih 13, direktno bira pravosudna zajednica. Dakle, skoro da ne postoji toliko nezavisno tijelo kao što je VSTV, ali naši rezultati su skromni. Vjerujem da oni imaju pritisak, vjerujem da možda i politika koristi nečasne radnje, ali zaista se pitam šta mi možemo učiniti da VSTV učinimo još nezavisnijim? Ne provodi politika odabir sudija i tužilaca kao ni disciplinske postupke protiv njih. Puno su veće plate u VSTV-u nego ministru. Veću platu ima predsjednik VSTV-a nego ja kao ministar, ali isto tako i uposlenici VSTV-a, ali ja se opet slažem da se poboljšaju njihovi uslovi.

Polemike se vode i oko toga ko je ključan u borbi protiv korupcije. Nevladin sektor tvrdi, pravosuđe, šta vi kažete?

Pravosuđe, ali svi mu moramo pomoći, a izvršna vlast mora kroz prijedloge kvalitetnih zakona da pomogne tom pravosuđe. Nažalost počeli smo na ličnom nivou prozivati suce, tužiove, ja sam protiv toga. Kada imamo pravosnažnu presudu onda idu kritike da je to montiran proces, ali ne vidim nevladin sektor da se oglasi i da kaže nemojte to raditi. Mi moramo prepustiti pravosuđu, sucima i tužiteljima da pravilno primjenjuju zakon.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje