Srbija
Hrvatska
Slovenija
Milorad Dodik bira riječi kada negira genocid u Srebrenici od kada je umanjivanje zločina i veličanje ratnih zločinaca postalo kažnjivo u Bosni i Hercegovini. Za podizanje optužnice je osim samog negiranja potrebno dokazati namjeru mržnje, za koju Dodik kaže da je nema. Ali koja je stvarna namjera kada za tri godine više od 20 puta kontinuirano negira genocid u Srebrenici?
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je, pretražujući objave medija, mapirala najmanje 23 direktna negiranja genocida u kojima je Milorad Dodik, pored neslaganja s pravnom kvalifikacijom genocida u Srebrenici, izrazio nepoštivanje prema Međunarodnom sudu, visokom predstavniku u BiH, ali i širio mržnju i prijetnje odvajanjem Republike Srpske.
Za nezavisnu pravnicu Lejlu Gačanicu nezamislivo je stanje pravne države u kojoj, čak i nakon 23 negiranja genocida, Dodik nije procesuiran, navodeći da bi u uređenim sistemima poslije samo jednog negiranja ili ispričane šale na račun zločina bila podignuta optužnica.
“Imati trag od 23 kontinuirana negiranja pokazuje itekako važnu namjeru zbog čega se koristi negiranje, čemu ono služi, i to ni u kom slučaju ne može više biti izvan konteksta o tome da nema namjeru da izazove bilo kakvu vrstu podjela, mržnje”, kaže Gačanica.
Naglašava i važnost funkcije koju Dodik obavlja, te poziciju moći s koje može stvoriti pritisak ili uticati na mišljenje i stavove javnosti.
“Sve dok se mržnja normalizira i dok ona dolazi od političkih vođa, ona šalje signal svima. Najalarmantnije je što negiranja ne ostaju samo na riječima i govor mržnje se vrlo često prelijeva u stvarnosti i pravi stvarne posljedice za osobe kojima su i genocid i svi drugi ratni zločini utjecali na živote i oblikovali njihovu svakodnevnicu danas”, kaže ona.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je, pretražujući objave medija, mapirala najmanje 23 direktna negiranja genocida u kojima je Milorad Dodik, pored neslaganja s pravnom kvalifikacijom genocida u Srebrenici, izrazio nepoštivanje prema Međunarodnom sudu, visokom predstavniku u BiH, ali i širio mržnju i prijetnje odvajanjem Republike Srpske.
Za nezavisnu pravnicu Lejlu Gačanicu nezamislivo je stanje pravne države u kojoj, čak i nakon 23 negiranja genocida, Dodik nije procesuiran, navodeći da bi u uređenim sistemima poslije samo jednog negiranja ili ispričane šale na račun zločina bila podignuta optužnica.
“Imati trag od 23 kontinuirana negiranja pokazuje itekako važnu namjeru zbog čega se koristi negiranje, čemu ono služi, i to ni u kom slučaju ne može više biti izvan konteksta o tome da nema namjeru da izazove bilo kakvu vrstu podjela, mržnje”, kaže Gačanica.
Naglašava i važnost funkcije koju Dodik obavlja, te poziciju moći s koje može stvoriti pritisak ili uticati na mišljenje i stavove javnosti.
“Sve dok se mržnja normalizira i dok ona dolazi od političkih vođa, ona šalje signal svima. Najalarmantnije je što negiranja ne ostaju samo na riječima i govor mržnje se vrlo često prelijeva u stvarnosti i pravi stvarne posljedice za osobe kojima su i genocid i svi drugi ratni zločini utjecali na živote i oblikovali njihovu svakodnevnicu danas”, kaže ona.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je, pretražujući objave medija, mapirala najmanje 23 direktna negiranja genocida u kojima je Milorad Dodik, pored neslaganja s pravnom kvalifikacijom genocida u Srebrenici, izrazio nepoštivanje prema Međunarodnom sudu, visokom predstavniku u BiH, ali i širio mržnju i prijetnje odvajanjem Republike Srpske.
Za nezavisnu pravnicu Lejlu Gačanicu nezamislivo je stanje pravne države u kojoj, čak i nakon 23 negiranja genocida, Dodik nije procesuiran, navodeći da bi u uređenim sistemima poslije samo jednog negiranja ili ispričane šale na račun zločina bila podignuta optužnica.
“Imati trag od 23 kontinuirana negiranja pokazuje itekako važnu namjeru zbog čega se koristi negiranje, čemu ono služi, i to ni u kom slučaju ne može više biti izvan konteksta o tome da nema namjeru da izazove bilo kakvu vrstu podjela, mržnje”, kaže Gačanica.
Naglašava i važnost funkcije koju Dodik obavlja, te poziciju moći s koje može stvoriti pritisak ili uticati na mišljenje i stavove javnosti.
“Sve dok se mržnja normalizira i dok ona dolazi od političkih vođa, ona šalje signal svima. Najalarmantnije je što negiranja ne ostaju samo na riječima i govor mržnje se vrlo često prelijeva u stvarnosti i pravi stvarne posljedice za osobe kojima su i genocid i svi drugi ratni zločini utjecali na živote i oblikovali njihovu svakodnevnicu danas”, kaže ona.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je, pretražujući objave medija, mapirala najmanje 23 direktna negiranja genocida u kojima je Milorad Dodik, pored neslaganja s pravnom kvalifikacijom genocida u Srebrenici, izrazio nepoštivanje prema Međunarodnom sudu, visokom predstavniku u BiH, ali i širio mržnju i prijetnje odvajanjem Republike Srpske.
Za nezavisnu pravnicu Lejlu Gačanicu nezamislivo je stanje pravne države u kojoj, čak i nakon 23 negiranja genocida, Dodik nije procesuiran, navodeći da bi u uređenim sistemima poslije samo jednog negiranja ili ispričane šale na račun zločina bila podignuta optužnica.
“Imati trag od 23 kontinuirana negiranja pokazuje itekako važnu namjeru zbog čega se koristi negiranje, čemu ono služi, i to ni u kom slučaju ne može više biti izvan konteksta o tome da nema namjeru da izazove bilo kakvu vrstu podjela, mržnje”, kaže Gačanica.
Naglašava i važnost funkcije koju Dodik obavlja, te poziciju moći s koje može stvoriti pritisak ili uticati na mišljenje i stavove javnosti.
“Sve dok se mržnja normalizira i dok ona dolazi od političkih vođa, ona šalje signal svima. Najalarmantnije je što negiranja ne ostaju samo na riječima i govor mržnje se vrlo često prelijeva u stvarnosti i pravi stvarne posljedice za osobe kojima su i genocid i svi drugi ratni zločini utjecali na živote i oblikovali njihovu svakodnevnicu danas”, kaže ona.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je, pretražujući objave medija, mapirala najmanje 23 direktna negiranja genocida u kojima je Milorad Dodik, pored neslaganja s pravnom kvalifikacijom genocida u Srebrenici, izrazio nepoštivanje prema Međunarodnom sudu, visokom predstavniku u BiH, ali i širio mržnju i prijetnje odvajanjem Republike Srpske.
Za nezavisnu pravnicu Lejlu Gačanicu nezamislivo je stanje pravne države u kojoj, čak i nakon 23 negiranja genocida, Dodik nije procesuiran, navodeći da bi u uređenim sistemima poslije samo jednog negiranja ili ispričane šale na račun zločina bila podignuta optužnica.
“Imati trag od 23 kontinuirana negiranja pokazuje itekako važnu namjeru zbog čega se koristi negiranje, čemu ono služi, i to ni u kom slučaju ne može više biti izvan konteksta o tome da nema namjeru da izazove bilo kakvu vrstu podjela, mržnje”, kaže Gačanica.
Naglašava i važnost funkcije koju Dodik obavlja, te poziciju moći s koje može stvoriti pritisak ili uticati na mišljenje i stavove javnosti.
“Sve dok se mržnja normalizira i dok ona dolazi od političkih vođa, ona šalje signal svima. Najalarmantnije je što negiranja ne ostaju samo na riječima i govor mržnje se vrlo često prelijeva u stvarnosti i pravi stvarne posljedice za osobe kojima su i genocid i svi drugi ratni zločini utjecali na živote i oblikovali njihovu svakodnevnicu danas”, kaže ona.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je, pretražujući objave medija, mapirala najmanje 23 direktna negiranja genocida u kojima je Milorad Dodik, pored neslaganja s pravnom kvalifikacijom genocida u Srebrenici, izrazio nepoštivanje prema Međunarodnom sudu, visokom predstavniku u BiH, ali i širio mržnju i prijetnje odvajanjem Republike Srpske.
Za nezavisnu pravnicu Lejlu Gačanicu nezamislivo je stanje pravne države u kojoj, čak i nakon 23 negiranja genocida, Dodik nije procesuiran, navodeći da bi u uređenim sistemima poslije samo jednog negiranja ili ispričane šale na račun zločina bila podignuta optužnica.
“Imati trag od 23 kontinuirana negiranja pokazuje itekako važnu namjeru zbog čega se koristi negiranje, čemu ono služi, i to ni u kom slučaju ne može više biti izvan konteksta o tome da nema namjeru da izazove bilo kakvu vrstu podjela, mržnje”, kaže Gačanica.
Naglašava i važnost funkcije koju Dodik obavlja, te poziciju moći s koje može stvoriti pritisak ili uticati na mišljenje i stavove javnosti.
“Sve dok se mržnja normalizira i dok ona dolazi od političkih vođa, ona šalje signal svima. Najalarmantnije je što negiranja ne ostaju samo na riječima i govor mržnje se vrlo često prelijeva u stvarnosti i pravi stvarne posljedice za osobe kojima su i genocid i svi drugi ratni zločini utjecali na živote i oblikovali njihovu svakodnevnicu danas”, kaže ona.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je, pretražujući objave medija, mapirala najmanje 23 direktna negiranja genocida u kojima je Milorad Dodik, pored neslaganja s pravnom kvalifikacijom genocida u Srebrenici, izrazio nepoštivanje prema Međunarodnom sudu, visokom predstavniku u BiH, ali i širio mržnju i prijetnje odvajanjem Republike Srpske.
Za nezavisnu pravnicu Lejlu Gačanicu nezamislivo je stanje pravne države u kojoj, čak i nakon 23 negiranja genocida, Dodik nije procesuiran, navodeći da bi u uređenim sistemima poslije samo jednog negiranja ili ispričane šale na račun zločina bila podignuta optužnica.
“Imati trag od 23 kontinuirana negiranja pokazuje itekako važnu namjeru zbog čega se koristi negiranje, čemu ono služi, i to ni u kom slučaju ne može više biti izvan konteksta o tome da nema namjeru da izazove bilo kakvu vrstu podjela, mržnje”, kaže Gačanica.
Naglašava i važnost funkcije koju Dodik obavlja, te poziciju moći s koje može stvoriti pritisak ili uticati na mišljenje i stavove javnosti.
“Sve dok se mržnja normalizira i dok ona dolazi od političkih vođa, ona šalje signal svima. Najalarmantnije je što negiranja ne ostaju samo na riječima i govor mržnje se vrlo često prelijeva u stvarnosti i pravi stvarne posljedice za osobe kojima su i genocid i svi drugi ratni zločini utjecali na živote i oblikovali njihovu svakodnevnicu danas”, kaže ona.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je, pretražujući objave medija, mapirala najmanje 23 direktna negiranja genocida u kojima je Milorad Dodik, pored neslaganja s pravnom kvalifikacijom genocida u Srebrenici, izrazio nepoštivanje prema Međunarodnom sudu, visokom predstavniku u BiH, ali i širio mržnju i prijetnje odvajanjem Republike Srpske.
Za nezavisnu pravnicu Lejlu Gačanicu nezamislivo je stanje pravne države u kojoj, čak i nakon 23 negiranja genocida, Dodik nije procesuiran, navodeći da bi u uređenim sistemima poslije samo jednog negiranja ili ispričane šale na račun zločina bila podignuta optužnica.
“Imati trag od 23 kontinuirana negiranja pokazuje itekako važnu namjeru zbog čega se koristi negiranje, čemu ono služi, i to ni u kom slučaju ne može više biti izvan konteksta o tome da nema namjeru da izazove bilo kakvu vrstu podjela, mržnje”, kaže Gačanica.
Naglašava i važnost funkcije koju Dodik obavlja, te poziciju moći s koje može stvoriti pritisak ili uticati na mišljenje i stavove javnosti.
“Sve dok se mržnja normalizira i dok ona dolazi od političkih vođa, ona šalje signal svima. Najalarmantnije je što negiranja ne ostaju samo na riječima i govor mržnje se vrlo često prelijeva u stvarnosti i pravi stvarne posljedice za osobe kojima su i genocid i svi drugi ratni zločini utjecali na živote i oblikovali njihovu svakodnevnicu danas”, kaže ona.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je, pretražujući objave medija, mapirala najmanje 23 direktna negiranja genocida u kojima je Milorad Dodik, pored neslaganja s pravnom kvalifikacijom genocida u Srebrenici, izrazio nepoštivanje prema Međunarodnom sudu, visokom predstavniku u BiH, ali i širio mržnju i prijetnje odvajanjem Republike Srpske.
Za nezavisnu pravnicu Lejlu Gačanicu nezamislivo je stanje pravne države u kojoj, čak i nakon 23 negiranja genocida, Dodik nije procesuiran, navodeći da bi u uređenim sistemima poslije samo jednog negiranja ili ispričane šale na račun zločina bila podignuta optužnica.
“Imati trag od 23 kontinuirana negiranja pokazuje itekako važnu namjeru zbog čega se koristi negiranje, čemu ono služi, i to ni u kom slučaju ne može više biti izvan konteksta o tome da nema namjeru da izazove bilo kakvu vrstu podjela, mržnje”, kaže Gačanica.
Naglašava i važnost funkcije koju Dodik obavlja, te poziciju moći s koje može stvoriti pritisak ili uticati na mišljenje i stavove javnosti.
“Sve dok se mržnja normalizira i dok ona dolazi od političkih vođa, ona šalje signal svima. Najalarmantnije je što negiranja ne ostaju samo na riječima i govor mržnje se vrlo često prelijeva u stvarnosti i pravi stvarne posljedice za osobe kojima su i genocid i svi drugi ratni zločini utjecali na živote i oblikovali njihovu svakodnevnicu danas”, kaže ona.
Nakon usvajanja rezolucije očekuje se povećanje negiranja genocida
Bez procesuiranja negiranja neće doći ni do prestanka
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Pratite nas na društvenim mrežama
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Pratite nas na društvenim mrežama
