Zašto su Zmajevi probudili emocije cijele nacije? Naučnica ponudila zanimljivo objašnjenje

Govoreći o emocijama koje je izazvao nastup fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine na Mundijalu, Selimović-Hamza istakla je da su navijači utakmice doživljavali kao da su i sami bili na terenu.

"Svi smo mi bili na terenu s njima. Ako to gledamo čisto fiziološki, medicinski i psihološki, svi smo proživjeli te utakmice kao da smo ih mi igrali. To je nešto vrlo specijalno, pogotovo u narodima koji imaju tešku prošlost kao i mi, jer je drugi prag tolerancije i drugi intenzitet emocija. Nama je ovaj Mundijal značio mnogo više. Fudbal je bio zaista sporedan jer su emocije i fiziološke reakcije koje smo doživjeli bile nešto sasvim drugo", kazala je.

Posebno se osvrnula na reakcije bosanskohercegovačke dijaspore, naglašavajući da su upravo brojni reprezentativci koji dolaze iz dijaspore doprinijeli snažnijem osjećaju povezanosti sa domovinom.

"Imali smo jako specijalnu reprezentaciju. Jako puno Zmajeva je iz dijaspore i to je pomoglo dijaspori da se poveže s reprezentacijom i domovinom po prvi put. Reprezentacija treba da predstavlja jedan narod, a mi jesmo pola u Bosni i Hercegovini, pola u bijelom svijetu. Mnogi su upravo kroz ovu ekipu osjetili pripadnost", rekla je.

Prisjetila se i atmosfere u Švicarskoj, gdje je pratila utakmice reprezentacije.

"Kada je igrala Švicarska protiv Bosne i Hercegovine, većina švicarskih navijača prešla je na naš teren da slavi i plače s nama. Ostali su zaprepašteni količinom ljubavi prema Bosni i Hercegovini, posebno kod nas koji živimo vani", ispričala je.

Govoreći o naučnim objašnjenjima ovakvih reakcija, Selimović-Hamza navela je da postoje istraživanja o narodima koji su prošli kroz teška historijska iskustva, poput preživjelih Holokausta i stanovnika Ruande.

"Hormoni koji se u nama luče i prije početka utakmice vrlo su slični hormonima koji se luče kod igrača na terenu. To mijenja fiziologiju tijela i nervni sistem. To je nešto što se mora pokazati i na kolektivnom nivou", pojasnila je.

Istakla je da narodi koji imaju teško historijsko iskustvo drugačije doživljavaju uspjehe.

"Nama je dovoljno jako malo za veliku sreću, za razliku od naroda gdje je sve stabilno decenijama. Sport je idealna prilika da ispoljimo sve te emocije jer nema političkih podjela i svakodnevnih opterećenja. On postaje prostor nade i zajedništva", rekla je.

Govoreći o epigenetici, pojasnila je da još ne postoje istraživanja koja direktno povezuju sportske uspjehe i epigenetske promjene, ali je podsjetila na studiju provedenu nakon osvajanja Copa Americe u Čileu.

"Pokazalo se da je pobjeda donijela velike zdravstvene benefite. Ljudi su imali veći nivo samopoštovanja, veću socijalnu koheziju, a poboljšali su se i vitalni parametri. Mislim da možemo iskoristiti tu studiju da poredimo Bosnu i Hercegovinu i Čile. Ako to tumačimo tako, onda vjerovatno imamo epigenetske efekte već od ovog Mundijala i to jeste početak jedne lijepe katarze", kazala je.

Dodala je da epigenetika ukazuje na važnost snažnih pozitivnih emocionalnih iskustava.

"Epigenetika kaže da su nam potrebni značajni lijepi emocionalni trenuci kako bi naši pozitivni geni vršili ekspresiju, a oni koji nose loše predispozicije prestali biti aktivni. Mislim da smo to mogli postići tokom Mundijala. Naravno, riječ je o privremenom efektu koji sada treba čuvati kroz kulturu sjećanja", istakla je.

Nakon dolaska u Sarajevo, kaže da je primijetila drugačiju atmosferu nego tokom prethodne posjete.

"Sve je drugačije. Ljudi su optimističniji i vedriji. Još uvijek su zastave svugdje, ljudi nose dresove i osjeti se zajedništvo. To je moj subjektivni dojam, ali čini mi se da se probudila neka nova pozitivna energija", rekla je.

Govoreći o tome kako zadržati pozitivan osjećaj i nakon završetka Mundijala, naglasila je važnost kulture sjećanja.

"Za vrijeme Mundijala imali smo potpuno drugačije lučenje hormona. Prije početka utakmice luči se dopamin, zatim oksitocin, endorfini, serotonin, a nakon pobjede i testosteron. Uz socijalnu koheziju nastaje ono što psihologija naziva 'flash sjećanjem'. To su detaljna sjećanja na važne trenutke i upravo njih trebamo njegovati kroz kulturu sjećanja i razgovor o tim iskustvima", objasnila je.

Posebno se osvrnula na činjenicu da se Svjetsko prvenstvo održavalo upravo u julu, mjesecu koji za Bosnu i Hercegovinu nosi teška historijska sjećanja.

"Drago mi je što je Mundijal bio upravo u julu, mjesecu koji smatramo najtežim. Imali smo priliku da u tim danima osjetimo nadu i sreću. To je fenomen koji se naziva kolektivni posttraumatski rast – kada narodi koji su preživjeli najveće strahote pronađu snagu da izađu jači nego prije. Mislim da upravo sada imamo priliku iskoristiti sport kao temu koja povezuje ljude i pomaže da rane prošlosti konačno počnu zacjeljivati", zaključila je Selimović-Hamza.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad