Sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH i pored brojnih tačaka dnevnog reda zasjenila su politička prepucavanja o Mišljenju Venecijanske komisije koje se tiče izbora sudija Ustavnog suda BiH, te nedavno imenovanje Marina Vukoje na ovu poziciju. DF traži i ostavke rukovodstva Doma.

Zastupnici opozicionih stranaka, prvenstveno DF-a, ponovo su, nakon što je objavljeno Mišljene Venecijanske komisije o imenovanju Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH aktualizirali to pitanje.

“Dobili smo jasan odgovor da to nije ni etnički princip, a da nije ni princip ovim kojim su se vodili već da se radi o tome da moraju biti ljudi stručni i kompetentni. 24. aprila uputili molbu-svim predsjednicima klubova stranaka u Federalnom parlamentu kao i rukovodstvu Predstavničkog doma Parlamenta Federacije da to ne čine prije mišljenja Venecijanske komisije“, poručio je Mahir Meštrović, zastupnik DF-a u Zastupničkom domu FBiH.

Smatraju da je napisano u Mišljenju dovoljno da ostavku podnese rukovodstvo ovog Doma. Odgovor predsjedavajući kaže uputit će pismeno. Složno sa DF-om i drugi opozicionari, etnički kriterij ne treba biti iznad stručnog.

“Bilo bi dobro u demokratskom sistemu kada neko pogriješi da preuzme odgovornost i kaže pogriješio sam, izvinjavam se, preuzimam odgovornost, dajem ostavku. Sumnjam da će se to desiti u našem slučaju“, smatra Admir Čavalić, zastupnik SBiH.

Salko Zildžić, zastupnik SDA, kaže kako je sudija izabran, ali “ne znamo da li će on suditi po zakonima i meritumu ili po željama HDZ-a”.

Izgledno je da bi situacija sa imenovanjem Vukoje bila ista i da je Mišljenje postojalo prije samog glasanja u Parlamentu, jer pojedini zastupnici smatraju kako je problem u Ustavu i bh. zakonodavstvu. Pošto Venecijanska komisija u svom obrazloženju navodi prakse drugih država.

“Ne vidim tu ništa spektakularno čime bi gospodin Komšić mogao mahati da mu se odobrilo. Nije rečeno ni na kakav se način to treba definirati samo da ono što mi već desetljećima, već od 2008. godine kad je zadnja sutkinja koja je imala reference otišla u mirovinu a to je da se mora reformirat Zakon i način izbora sudaca Ustavnog suda“, ističe zastupnik HRS Slaven Raguž.

Ipak Ustav Bosne i Hercegovine članom koji se odnosi na način biranja sudija Ustavnog suda ne navodi etničku pripadnost. Podsjeća na to i zastupnik SDP-a, koji dosadašnje iskustvo Vukoje na mjestu sekretara Zastupničkog doma državnog parlamenta smatra relevantnim.

“Međutim u ovom konkursu je bila takva situacija da svih 10 kandidata koji su se prijavili su se izjasnili kao Hrvati. Venecijanska komisija rekla da mu treba iskustvo 10 do 15 godina na pravnim poslovima i u zagradi su napisali sudija, advokat, tužilac, notar, nešto tako itd. U tom smislu jasno je da Venecijasnka komisija nije ograničila samo na ova zanimanja određeno pravno iskustvo“, pojašnjava zastupnik SDP-a Belmin Zukan.

Sporno pored nedostatka pravosudnog iskustva opoziciji je bilo i to što se Vukoju vezuje sa HDZ-om Bosne i Hercegovine, te su željeli barem da ne bude jedini kandidat. Sada traže i ostavke, jer je imenovan. Za to vrijeme dok je izbor Vukoje još uvijek sporan i važniji od novih zakona, Ustavnom sudu BiH nedostaju sudije iz Republike Srpske zbog blokada iz tog entiteta.