Zbog rata u Iranu prijete nova poskupljenja: Profesorica Pilav-Velić otkriva kako se građani mogu zaštititi

"Jedan od ozbiljnijih šokova u recentnoj historiji"

Pilav-Velić smatra da je riječ o jednoj od najozbiljnijih kriza u novijem periodu, posebno zbog činjenice da su ovaj put ugroženi konkretni fizički tokovi energenata.

"Čini mi se da je ovo jedan od ozbiljnijih šokova koje imamo u recentnijoj historiji svih ovih energetskih kriza s kojima smo bili suočeni u prethodnom periodu", rekla je.

Naglasila je da je ova situacija drugačija od ranijih energetskih i inflatornih udara.

"Po prvi put imamo neki konkretan fizički prekid protoka energenata. Po prvi put imamo ozbiljna razaranja i napade na energetsku infrastrukturu i po prvi put imamo blokiran jedan ovako značajan naftni checkpoint kao što je Hormuški moreuz", istakla je.

Prema njenim riječima, posljedice neće biti ograničene samo na tržište nafte i plina.

"Očekujemo zaista višestruke posljedice, ne samo u kontekstu energenata, transporta, industrije goriva ili hemijske industrije, nego vrlo ozbiljne šokove i u smislu globalne trgovine, ali i monetarnih politika", kazala je.

Hormuški moreuz kao ključna tačka svjetske trgovine

Govoreći o Hormuškom moreuzu, Pilav-Velić je podsjetila da je riječ o jednoj od najvažnijih globalnih ruta za promet energenata.

"Petina trgovine naftnim derivatima odvija se ovim moreuzom. Čak za 2023. godinu podaci pokazuju da je to 25 posto. Dakle, to je četvrtina globalne trgovine tečnim naftnim gorivima", rekla je.

Dodala je da se istim pravcem odvija i značajan dio svjetske trgovine ukapljenim prirodnim plinom.

"LNG, koji je izuzetno važan izvozni proizvod za Katar, ali i Ujedinjene Arapske Emirate, također čini petinu ukupne globalne trgovine koja se odvija upravo ovim moreuzom", navela je.

Posebno je ukazala na značaj te rute za Kinu.

"Ako uzmemo u obzir da više od polovine svoje nabavke tečnim naftnim gorivima Kina upravo obavlja putem Hormuškog moreuza, onda možete zamisliti koliki je uticaj i kolike su reperkusije na globalnu trgovinu", upozorila je.

Ko bi prvi osjetio udar

Profesorica je ocijenila da bi prve na udaru bile industrije koje su direktno vezane za energente i transport.

"Potpuno je logično da će to biti industrije koje su vezane za jako veliku potrošnju energije i koje su vezane za transport, za logistiku", rekla je.

Nakon toga bi, kako navodi, posljedice pogodile hemijsku industriju, petrohemiju i proizvodnju gnojiva, a to bi se dalje prelilo na proizvodnju i preradu hrane.

"To indirektno ubrzava inflatornu spiralu koja će se odraziti na proizvodnju hrane i preradu hrane, što se zaista očekuje u nekom trećem valu", kazala je.

Dodala je da će se posljedice osjetiti i u turizmu, posebno u zemljama Zaljeva koje su posljednjih godina važile za sigurne i privlačne destinacije za kapital i turiste.

Cijena nafte mogla bi ići i do 150 dolara

Pilav-Velić je podsjetila da su ranije energetske krize pokazale jasan obrazac u kretanju cijena nafte, u zavisnosti od dužine trajanja šoka.

"Kada ste imali krizu koja je trajala dvije do tri sedmice, obično se cijena barela kretala oko 85 dolara. Čim imate nešto duži šok ili krizu, dakle u periodu od mjesec, mjesec i po, ta cijena je uvijek dosezala 100 dolara po barelu", rekla je.

Upozorila je da bi duža kriza mogla dovesti do mnogo ozbiljnijeg udara.

"Ukoliko ova kriza potraje na nekih dva, tri mjeseca, onda su sva predviđanja vezana za to da bi vjerovatno ta cijena išla do 150, pa čak i više dolara po barelu. To bi definitivno u ovom slučaju značilo globalnu stagflaciju", naglasila je.

Centralne banke bi mogle pooštriti monetarnu politiku

Na pitanje kako bi rast cijena energenata mogao utjecati na centralne banke, Pilav-Velić kaže da bi odgovor vjerovatno bio restriktivnija monetarna politika.

"Sigurno znači dosta tvrđi ton koji će centralne banke imati u smislu restriktivne monetarne politike", dodaje.

Podsjetila je da je australska centralna banka već podigla kamatne stope, što smatra opravdanim u uslovima rastuće inflacije i razvijenog tržišta koje može apsorbirati takvu mjeru.

Za Evropu očekuje oprez, ali i mogući zaokret ako kriza potraje.

"Ukoliko kriza potraje, zaista će se pretpostavljam ići ka podizanju kamatnih stopa", navela je.

Takav razvoj događaja imao bi direktne posljedice i za građane i za privredu.

"To u konačnici znači smanjenje potrošnje, određenu vrstu pritiska na usporavanje ili eventualno smanjenje inflacije. Ali u dugom roku to znači manje investicija", upozorila je.

Evropa jeste otpornija nego 2021., ali nije imuna

Pilav-Velić smatra da je Evropska unija u posljednjih nekoliko godina ipak napravila važan iskorak u jačanju energetske sigurnosti.

"Evropa je od 2021. godine jako puno ulagala u obnovljive izvore energije, jako puno je ulagala u podizanje vlastitih skladišnih kapaciteta, odnosno povećanje strateških rezervi energenata", kazala je.

Podsjetila je i na pad zavisnosti od ruskih energenata.

"Evropa je u ogromnom procentualnom iznosu smanjila potrošnju ruskog gasa i ruske nafte. Kada govorimo o ruskom gasu, sa 45 posto na nekih 13 posto, a kada govorimo o nafti onda negdje od 27 do 3 posto u 2024. godini", rekla je.

Ipak, ističe da Evropa nije potpuno zaštićena, posebno kada je riječ o LNG-u.

"Evropska unija negdje oko 10 posto svojih potreba zadovoljava LNG-em koji dolazi iz tog dijela svijeta", upozorila je.

Prema njenim riječima, Evropa može pojačati uvoz iz SAD-a, ali ne može u potpunosti nadomjestiti eventualni duži poremećaj.

BiH inflatorne i energetske šokove – uvozi

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Pilav-Velić je podsjetila da je riječ o ekonomiji koja je strukturno veoma zavisna od uvoza.

"Mi smo zaista mala uvozno zavisna ekonomija. Pokrivenost uvoza izvozom je veća od 56 posto, dakle mi smo samo u 2022. godini uvezli više od 13 milijardi konvertibilnih maraka. To znači da smo strukturno uvozno ovisna zemlja i mi inflatorne šokove, energetske šokove u suštini uvozimo", rekla je.

Dodala je da BiH nema vlastitu proizvodnju energenata koja bi mogla amortizovati ovakve udare.

"Mi nemamo vlastitu proizvodnju energenata", upozorila je.

Šta BiH treba uraditi

Prema njenom mišljenju, prvi zadatak jeste očuvanje fiskalne stabilnosti i izbjegavanje preširokih i preskupih mjera.

"Moramo očuvati prije svega fiskalnu stabilnost i posezati za vrlo ciljanim mjerama. To znači direktno pomagati, subvencionirati one industrije koje su najviše pogođene ovim energetskim i inflatornim šokom, pomagati onima koji su socijalno u najvećoj potrebi", rekla je.

Istovremeno, upozorava da je potrebno jačati vlastite rezerve i diversificirati energetski portfolio.

"Vrlo važna stvar jeste raditi na diversifikaciji energetskog portfolija. Mi to moramo raditi, dakle to nije više samo floskula ili neki dio EU politike i dio zelenih energetskih politika", navela je.

Posebno je naglasila potencijal Bosne i Hercegovine u oblasti obnovljivih izvora energije.

"Mi kao zemlja, ako uzmete naš geografski položaj, naše klimatske prilike, zaista imamo ogroman potencijal kad govorimo o obnovljivim izvorima energije. I ne vidim nijedan razlog zašto ne bismo to maksimalno iskoristili", rekla je.

Akcize mogu pomoći, ali kratkoročno

Komentarišući prijedloge o privremenom ukidanju ili smanjenju akciza, Pilav-Velić kaže da je riječ o mjeri koja se može razmatrati, ali uz veliki oprez.

"To jeste jedna mjera koja se može primijeniti. Međutim, mislim da je tu ključna primjena i način na koji je zamišljena primjena", rekla je.

Podsjetila je na iskustva zemalja Evropske unije.

"Pokazalo se da bilo kakvo privremeno ukidanje fiskalnih ili parafiskalnih nameta donosi vrlo kratkoročne rezultate koji se u dugom periodu nisu pokazali dovoljno učinkovitima", kazala je.

Dodala je da se u pojedinim evropskim državama pokazalo kako najveći dio koristi od takvih mjera na kraju zadrže distributeri i naftne kompanije.

Iran kratkoročno jača poziciju, ali dugoročno gubi

Pilav-Velić smatra da Iran u ovom trenutku kroz kontrolu Hormuškog moreuza jača svoju pregovaračku poziciju, ali da dugoročno nema ekonomski interes da takvo stanje traje.

"Svi misle da Iran ovim jača svoju poziciju s obzirom da u potpunosti kontroliše Hormuški moreuz. Međutim, u dugom roku zaista Iran od ovoga nema nikakvog interesa", rekla je.

Navela je da će ovakva situacija dovesti do smanjenja izvoza i ugroziti ekonomski rast Irana.

"Uz ovakvu militarizaciju i vojnu potrošnju, a sa tako malim izvozom naftnih derivata, zaista to u dugom roku vodi ka kontrakcijama u ekonomskom smislu", kazala je.

Kina već traži alternative

Govoreći o Kini, profesorica je navela da ta zemlja već reaguje i kroz diplomatiju i kroz traženje alternativnih pravaca snabdijevanja.

"Kina se aktivirala na području diplomatije u smislu da zagovara deeskalaciju krize, jer zaista više od polovine nabavke tečnih naftnih goriva u Kinu dolazi upravo iz zemalja Zaljeva", rekla je.

Dodala je da Kina već radi na diversifikaciji nabavnog portfolija, uvozi energente iz SAD-a i Rusije, te uvodi restrikcije potrošnje i oslanja se na vlastite rezerve.

Najrealniji scenarij: Ograničena trgovina pod velikim rizikom

Na pitanje koji scenarij smatra najrealnijim u narednim sedmicama i mjesecima, Pilav-Velić je rekla da je najcrnji mogući ishod globalna stagflacija, ukoliko blokada i poremećaji potraju.

"Najcrnji scenarij je da ovo potraje duži vremenski period, onda definitivno imamo globalnu stagflaciju", upozorila je.

Ipak, u ovom trenutku kao realniji vidi srednji scenarij.

"To je da situacija ostane ovakva kakva jeste, da postoje određeni prolazi brodova, trgovina se odvija vrlo ograničeno, pod velikim rizikom, i da ostane isključivo pod kontrolom Irana", kazala je.

Građanima poručuje: Štednja da, ali pametno

Na kraju razgovora Pilav-Velić se osvrnula i na preporuke građanima. Kaže da racionalizacija troškova jeste poželjna, ali da treba biti realan prema činjenici da mnogi u BiH ionako žive na ivici mogućnosti.

"Ja se bojim da većina živi na nekoj granici siromaštva i da u suštini jedva pokriva one tekuće troškove", rekla je.

Zbog toga smatra da štednja jeste dobra preporuka za one koji to mogu, ali uz važnu napomenu.

"Ako mogu i ako imaju prostora za štednju, to je svakako dobra preporuka. S tim što bi moja preporuka definitivno bila da, ako imaju štednju, onda investiraju. Jer novac koji stoji bez adekvatnog investiranja, kada imate jako visoku inflaciju, gubi na vrijednosti", poručila je.

Na kraju je dodala da treba smiriti eventualnu paniku, jer ne očekuje udar kakav je viđen 2022. godine, ali poskupljenja smatra mogućim.

"Ako dođe do nekog povećanja cijena, to definitivno neće biti situacija kakvu smo imali 2022. godine. Dakle, govorimo o puno manjem poskupljenju. Ali moguća su poskupljenja jer svi znamo: ukoliko distribucija i transport poskupe, ukoliko su trgovinski lanci prekinuti i ukoliko imamo rast cijena energenata, to se neminovno odražava i na građane", zaključila je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad