Život poslije života: Stefanova jetra spasila Nihadu i omogućila njegovoj majci Branki novo prijateljstvo

Stefan je imao nesreću krajem 2020. i nakon mjesec dana u komi je preminuo. Moždana smrt omogućila je da njegovi organi nekom drugom spase život. Stefanova jetra spasila je Nihadu i omogućila njegovoj majci Branki novo prijateljstvo.

"Biti donor je velika stvar. Zamislite da treba da krenete prvo od sebe. Zamislite da vama sutra nešto treba ili vašem djetetu. Život je čudan, putevi su čudni. Teško jeste, ali mi je drago kad vidim svoju Nihadu, znači ponosna sam. Zato što mi se javila, zato što smo se upoznale i ti susreti se i danas dešavaju, mi smo stalno u kontaktu", kaže Branka Vasiljević Todorović, majka donora.

S ponosom u Donorskoj mreži i Ministarstvu civilnih poslova ističu da je tokom 2024. godine izvršeno ukupno 480 uspješnih tranpslantacija, od čega i jedna srca. No, ono što predstavlja problem jeste manjak kadaveričnih transplantacija. Većinski su donori i dalje članovi porodica.

"Od Nove godine do sad mi nemamo kadaveričnih transplantacija u Bosni i Hercegovini. Imali smo utvrđivanje moždane smrti međutim nismo imali pristanke za doniranje organa, odnosno za uzimanje organa od strane porodice", ističe dr. Damir Rebić, šef Klinike za nefrologiju KCUS.

U Republici Srpskoj lista za kadaverične tranpslantacije uopšte ne postoji, kažu iz Donorske mreže BiH. Značaj leži u saradnji bolnica, nivoa vlasti, razvijanja mreže transplant koordinatora, no najvažnije jačanju svijesti stanovništva. Stoga ističu značaj kampanje "Budi dobar, daruj nadu, daruj život."

"Naš zajednički cilj prije svega jeste podizanje svijesti javnosti o značaju doniranja organa u Bosni i Hercegovini, ali ujedno želimo ukazati na značaj i važnost transplantacijske medicine u našoj zemlji. Posebno nam je važno da se paralelno sa svim tim što više približimo Eurotransplant mreži", pojašnjava Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova BiH.

A put ka Eurotransplantu bio je u zastoju 14 godina, sada proces pristupanja pokrenut, a radi se i na omogućavanju bilateralne saradnje prije samog članstva. Razvoj transplantacijske medicine ovisi od svih nas, ali donora manjka. Kampanja je jedan od načina, a iz Ministarstva ističu i važnost što su donorske kartice potpisali i reis-ul-ulema i vrhbosanski nadbiskup kako bi vjerski poglavari pokazali da religija u doniranju organa nije prepreka.

"Što se tiče religije, što se tiče tih etičkih principa doniranja znači nikad nije bilo prepreke u tom segmentu", kaže dr. Halima Resić, predsjednica Donorske mreže u BiH.

Simboličkim činom potpisivanja kartica vjerski poglavari izrazili su podršku unapređenju sistema donorstva organa i istakli značaj saradnje vjerskih institucija u promovisanju donorstva kao humanog čina koji može spasiti živote. Jedan čovjek nakon smrti može spasiti čak sedam drugih.

"Potpisivanje donorske kartice nije zakonski obavezujuće za ispoštovati, tako da se potpis na kartici ipak smatra simboličkim činom spremnosti za darivanjem organa. Krajnju odluku, iako potpis postoji, ipak donosi porodica", ističu vjerski službenici.

"Vrlo često familije odbijaju. Nema apsolutno nikakvih prepreka, samo moramo sve više pričati o tome da bi familije davale saglasnost", dodaje dr. Halima Resić.

Zbog toga je jačanje svijesti ključno, ali i razgovor sa najbližima. Branka sa početka priče razgovarala je sa sinom i poštujući njegovu želju spasila tuđe živote.

"Desilo se slučajno da smo Stefan i ja o tome pričali i meni je to mnogo značilo. Znači kad se sve to desilo oni su nas pitali da li želimo da budemo donori i ja i muž smo odmah rekli da, bez razmišljanja. Mi smo već izgubili i nemamo šta da izgubimo, a neko će da nastavi svoj život", kaže Branka.

Doniranje organa nije samo medicinski, nego i društveni čin solidarnosti. Svaka odluka da se daruje život nakon smrti mijenja nečiji svijet.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad