Oglas

Sigurnost na čekanju

Znakovi stari 30 godina, opasnost ista: Zašto su bh. magistrale i dalje nesigurne

author
Nataša Kerezović
10. feb. 2026. 07:55
Screenshot 2026-02-05 114253
N1

Tek nakon odrona na saobraćajnicu ili pogibije učesnika u saobraćaju, prelazi se sa riječi na djela. Izgradnja novih kilometara kasni, a i sve je više nesreća na bh. putevima zbog neulaganja u putnu infrastrukturu.

Oglas

U julu prošle godine u Sijeračkim stijenama poginula je mlada doktorica nakon što je kamen pao na vozilo, prošle sedmice na istoj dionici desio se novi odron. Dionica između Dobrog polja i Miljevine zatvorena je tek nakon što je tlo ponovo popustilo. Građani traže sigurnost, a nadležni odgovornost prebacuju na izvođače radova.

"Trenutno se radi jedna procedura koja podrazumijeva obavještenje izvođača radova da je došlo do oštećenja puta. Oni su prihvatili tu odgovornost i obavijestili nas jutros da će odmah krenuti u sanaciju štete koja je nastala", kazao je prije nekoliko dana Savo Minić, premijer RS (5.2.2026.).

Slična slika prati i ostale ključne pravce, od lošeg puta prema Tuzli do zapuštene infrastrukture prema istoku zemlje. Struka upozorava da su privremena rješenja postala standard. Decenijama stari znakovi upozorenja na odrone ili znakovi opasnosti na fizička oštećenja puta pokazuju da se na kritičnim tačkama godinama ništa suštinski nije promijenilo, dok se ulaganje u sigurnost magistrala zapostavlja.

"Mi ovdje imamo saobraćajne znakove koji upozoravaju vozače na odron stare po 20 i 30 godina. Ako već znamo da postoji neka opasnost na cesti, tu cestu treba napraviti da nema te opasnosti, a ne da upzoravamo ljude da postoji opasnost. To može biti jedno privremeno rješenje, ali jednostavno ne smijemo zapostavljati ulaganje u sigurnost saobraćajnica", upozorava Mirzet Sarajlić, sudski vještak saobraćajne struke.

Iako nadležni potvrđuju da se pomjeranje tla prati svakodnevno, odluka o zatvaranju puta prema Foči donesena je tek nakon pokretanja klizišta. Otvara se pitanje ko prati radove na opasnim dionicama i zašto se sa obustavom saobraćaja čekalo ako je bilo poznato da je sigurnost na tom dijelu odavno ugrožena?

"Nakon urađenje ekspertize i praćenja mosta i klizišta, utvršeno je da postoji pomijeranje praktično na dnevnom nivou i JP Putevi zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom saobraćaja, donijeli smo danas odluku da se taj putni pravac zatvori", rekao je prije nekoliko dana ministar saobraćaja i veza RS, Zoran Stevanović (4.2.2026.).

S druge strane, izgradnja i otvaranje novih dionica autoputeva, iako teče sporo, donosi konkretne rezultate u sigurnosti saobraćaja. Podaci pokazuju da se modernizacijom i izmještanjem vozila na brze puteve drastično smanjuje broj nesreća, što potvrđuje i primjer najfrekventnije dionice u zemlji.

"Ovdje možemo navesti jedan plastičan primjer, izgradnja autoceste između Zenice i Sarajeva, koja vuče veliki dio prosječnog godišnjeg dnevnog saobraćaja, znači veliki dio tim putem saobraća. Tu smo prije izgradnje samog autoputa, dok je čuveni magistralni put M-17, imali godišnje poginulih između 14 i 15 osoba u prosjeku, danas se taj broj sveo na 1 ili 2 u 4 ili 5 godina. Što nam govori, a uz stepen povećanja motorizacije, da su ipak autoceste i brze ceste veliki faktor povećanja saobraćajne sigurnosti", podvukao je Sarajlić.

Ipak, to rješenje godinama čeka na političku volju i administrativne procedure. Na pitanje o konkretnim planovima za sanaciju postojećih kritičnih pravaca iz javnih preduzeća nismo dobili odgovor, a državni ministar priznaje da je tempo izgradnje ključnih koridora vrlo spor.

"Naša ustavna struktura jeste zahtjevnija od nekih drugih, ali to nije izgovor za sporost izgradnje infrastrukture. Moram reći da ne samo da sporo gradimo Koridor VC koji je uvjerljivo najvažniji projekat, ima i željeznnički koridor VC koji nam je obaveza i koji radimo još sporije od ovog cestovnog. Sve što se može uraditi da se to ubrza, mislim da entitetske vlade to moraju staviti kao prioritet", stav je Edina Forte, ministra komunikacija i prometa BiH.

Izgrađenih 11 od najavljenih 30km autoputa u 2025. godini je bar neki pomak, s obzirom na to da su ulaganja u postojeću infrastrukturu minimalna. I dok se čekaju novi kilometri, sigurnost učesnika u saobraćaju na postojećim putevima ostaje pod znakom pitanja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama