Ekstremne vrućine prijete BiH: WMO izdaje crveno upozorenje zbog 'tihog ubice'

U jeku ljeta, dok sjeverna hemisfera ulazi u tradicionalno najtopliji period godine, zapadna i srednja Evropa suočavaju se s ekstremnim vremenskim uslovima. Val vrućine koji dolazi iz sjeverne Afrike trenutno pogađa i Bosnu i Hercegovinu, koja se zajedno s Austrijom, Srbijom i Slovenijom nalazi pod crvenim meteoalarmima, najvišeg stepena.

WMO izvještava da ovaj visokotlačni sistem zadržava suhi i topli zrak iznad regije, uzrokujući ne samo drastičan porast temperatura već i širenje zagađenja zraka i povećan rizik od šumskih požara. U nekim dijelovima Evrope istovremeno je zabilježena i jaka suša, što dodatno komplikuje situaciju.

U mnogim evropskim zemljama – uključujući i BiH – tokom juna oboreni su mjesečni temperaturni rekordi, kako dnevnih maksimalnih, tako i noćnih minimalnih temperatura. Posebno zabrinjava činjenica da su ovakvi ekstremi zabilježeni već početkom ljeta, i to u periodu kada se slične epizode inače tek očekuju.

Pored toga, temperatura površine Sredozemnog mora daleko je iznad prosjeka za ovo doba godine, što dodatno pojačava efekte toplinskih valova nad kopnom.

Efekat gradskog toplinskog otoka i zagađenje zraka

Poseban rizik predstavlja uticaj vrućine na stanovništvo u urbanim sredinama, gdje se, usljed efekta tzv. gradskog toplinskog otoka, temperature dodatno pojačavaju zbog asfalta, zgrada i manjka vegetacije. Ovakvi uslovi povećavaju stopu smrtnosti tokom toplinskih valova, upozorava WMO, navodeći podatke iz izvještaja izrađenog u saradnji s EU službom Copernicus.

Zabilježeno je i povećanje koncentracije čestica PM10 i PM2.5 u zraku, što dodatno ugrožava zdravlje stanovništva. Povišene su i vrijednosti ozona i drugih zagađivača, koji se akumuliraju tokom stabilnih i toplih vremenskih uslova.

Toplinski valovi sve češći i intenzivniji

Prema podacima WMO, više od dvije trećine najtežih toplinskih valova u Europi od 1950. godine dogodilo se nakon 2000. godine. Šesti izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama predviđa da će do 2050. godine gotovo polovina europskog stanovništva biti izložena visokom ili vrlo visokom riziku od toplinskog stresa, posebno u južnoj i istočnoj Europi.

Ekstremne vrućine više nisu izuzetak, već nova norma. Bosna i Hercegovina, kao dio evropskog kontinenta pogođenog klimatskim promjenama, mora hitno jačati nacionalne kapacitete za rano upozoravanje, zaštitu zdravlja i prilagodbu gradskih i ruralnih sredina sve češćim i opasnijim toplinskim valovima, upozoravaju iz WMO.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad