Bakir Krajinović, metorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda objasnio je detaljno šta su to toplotni valovi i koliko ih i kada do sada tokom ove godine bilo u Bosni i Hercegovini.
Danas je na snazi narandžasti meteoalarm.
Od maja do septembra toplotni valovi prouzrokuju velike probleme našim uobičajenim aktivnostima, zbog toga sve češće su u fokusu stručne i naučne zajednice, ne samo iz oblasti meteorologije i klimatologije, nego i drugih nauka. Svjetska meteorološka organizacija definiše toplotni vala kao period sa pet ili više uzastopnih dana u kojima je maksimalna temperatura zraka viša za 5 °C u odnosu na prosječne maksimalne temperature zraka za taj period.
Očekivane temperature zraka, zbog kojih je i na snazi narandžasti meteoalarm, kretaće se od 33 do 40 °C, lokalno na sjeveru Bosne i u unutrašnjosti Hercegovine i do 42 °C. Prosječne maksimalne temperature zraka za august po gradovima BiH kreću se od 27 do 34 °C. Sve ukazuje da je pred nama još jedan toplotni val.
Do sada smo imali po jedan toplotni val u junu (19. – 23.) i julu (15. – 19.), a kako stvari stoje, izgledan je i jedan u augustu (21. – 27.). Češći i intenzivniji toplotni valovi direktno su povezani sa klimatskim promjenama i jadna su od najozbiljnijih posljedica globalnih promjena u atmosferi. Iz godine u godinu ne zaobilaze ni Bosnu i Hercegovinu. Izuzetno su opasni po ljudsko zdravlje, poljoprivredu (ratarstvo i stočarstvo) kao i druge grane naše privrede. Nema ni jednog dijela društva da nije negativno pogođen posljedicama toplotnog vala, zbog toga i hidrometeorološke službe posebno prate razvoj sinoptičke slike i pozorno najavljuju upozorenja kako bi pravovremeno odreagovali i smanjili negativne posljedice toplotnih valova.
„Globalno, klima je promijenjena. Planeta je toplija za jedan stepen i tih jedan stepen su pokretači svega – i intenzivnih padavina i toplotnih talasa, imamo ih nekoliko puta više nego 70-tih, 80-tih godina prošlog vijeka. Tada je bilo godina kad nije bilo nijednog toplotnog talasa, a sada ih imamo tri – četiri“, klimatolog, profesor dr Vladimir Đurđević.
„Toplinski su valovi opasni kada se zajedno s povišenom temperaturom zraka, javlja i povišena vlaga zraka, pa tada govorimo o sparnom vremenu. Naša će svakodnevica postati toplinski valovi, , jer klimatski modeli već odavno predviđaju da će uslijed globalnog zatopljenja toplinski valovi u južnoj Europi postati češći, dugotrajniji i intenzivniji“, Mirko Orlić, akademik, hrvatski geofizičar i profesor s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
“Prilikom visokih temperatura zraka ljudski se organizam hladi znojenjem. Na toplinski stres koji osjeća ljudski organizam utječu i strujanje zraka i vlaga. Uz veliku količinu vlage u zraku, teže je prenijeti toplinu s tijela u atmosferu, pa se organizam otežano hladi. Kako za ljude, slično je i za životinje i biljke. Vruće, sparno i suho vrijeme nije ugodno nikome, posebice ako potraje dulje”, mr. sc. Lidija Srnec, voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju DHMZ-a, napisao je Krajinović.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!