Suša već udara na vodosnabdijevanje u BiH: Kakva nas jesen čeka i kada stiže pravo olakšanje

O hidrološkoj situaciji, posljedicama dugotrajne suše i onome što nas očekuje tokom jeseni u Novom danu N1 govorili su hidrologinja Merima Trako i meteorolog Bakir Krajinović iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Trako je upozorila da je hidrološka slika ozbiljna na području cijele Bosne i Hercegovine.

"Imamo ekstremno male vode, značajno manje od minimalnih prosječnih historijskih mjerenih voda", kazala je Trako.

Gotovo tri mjeseca suše

Prema podacima koje je iznio Krajinović, tokom jula i augusta zabilježeno je tek između 10 i 15 posto uobičajenih količina padavina za te ljetne mjesece.

Upravo je dugotrajnost suše jedan od najvećih problema.

"Trenutno imamo jako dug period suše, u smislu hidrološki i meteorološki, pa možemo slobodno reći da već skoro tri mjeseca imamo trajanje ove suše, što je jako, jako ozbiljno i zabrinjavajuće", upozorila je Trako.

Prema njenim riječima, svi vodotoci i slivovi na području Bosne i Hercegovine trenutno su ugroženi i bilježe ekstremno niske vodostaje.

Suša se već osjeti u vodosnabdijevanju

Problem više nije vidljiv samo u gotovo praznim riječnim koritima. Posljedice dugotrajnog nedostatka padavina već se osjećaju i u vodosnabdijevanju.

Trako je objasnila da kombinacija više faktora, uključujući visoke temperature, dugotrajnu sušu i vještačke režime vodotoka, dovodi do ograničavanja kapaciteta podzemnih voda.

"Naša podzemlja su limitirana kapacitetom, neki vodotoci su presušili, tako da zapravo već osjetimo te posljedice u nedostatku vode za vodosnabdijevanje i te posljedice samo će biti vjerovatno izraženije u budućnosti", upozorila je.

Situacija je posljednjih dana posebno vidljiva u Sarajevu, gdje se smanjena izdašnost izvorišta odrazila na sistem vodosnabdijevanja. KJKP Vodovod i kanalizacija ranije je kao uzroke poremećaja navodio nepovoljne hidrološke uslove i izuzetno visoku potrošnju vode.

Jedan pljusak ne može nadoknaditi mjesece bez kiše

Iako FHMZ za naredne dane prognozira kišu i lokalne pljuskove, takve padavine ne znače da će problem suše biti riješen.

Krajinović je u Novom danu objasnio da su za rijeke, jezera i podzemne vode posebno važne dugotrajnije padavine, a ne kratkotrajni pljuskovi.

"Nisu to prave jesenje kiše kako mi očekujemo od mjeseca septembra", kazao je.

Prema njegovim riječima, padavine nisu ni količinom ni intenzitetom dovoljne da nadomjeste posljedice ljetne suše.

I aktuelni podaci FHMZ-a pokazuju da padavine mogu djelimično popraviti stanje vlage u tlu i vodni bilans, ali to ne znači potpuni oporavak nakon dugotrajnog sušnog perioda.

Za oporavak trebaju višednevne umjerene kiše

Trako je naglasila da bi za ozbiljniji oporavak hidrološke situacije bile potrebne višednevne, umjerene padavine.

Takva kiša omogućava vodi da postepeno prodire u zemljište i prihranjuje podzemne zalihe.

"Jako je bitno koliko dugo to traje i kada će nas zapravo priroda, nadamo se, nagraditi i dati nam neke višednevne umjerene padavine koje će nahraniti ova naša podzemlja, infiltrirati tu vodu u tlo i dati nam zapravo normalne količine vode", kazala je Trako.

Kakva nas jesen čeka?

Prema sezonskim prognoznim modelima o kojima je Krajinović govorio u Novom danu, očekuje se nastavak trenda toplijih i sušnijih sezona.

Temperature bi tokom sva tri jesenja mjeseca trebale biti iznad uobičajenih vrijednosti, dok modeli ukazuju na ukupno manje količine padavina od prosjeka.

Krajinović je, međutim, naglasio da to "ne znači da tokom jeseni neće biti kiše".

Najveće nade trenutno se polažu u oktobar.

"Padavine koje očekujemo tokom oktobra su nam nekako najizglednije da će popraviti situaciju kada je suša u pitanju u Bosni i Hercegovini", kazao je Krajinović.

Prema njegovim riječima, i oktobar i novembar bi, ukupno gledano, mogli imati manje padavina od uobičajenih, ali se upravo tokom oktobra očekuju jesenje kiše koje bi mogle početi nadoknađivati deficit nastao tokom ljeta.

Nakon suše postoji i rizik od bujičnih poplava

Dugotrajna suša ne znači da je nestala opasnost od poplava. Naprotiv, ekstremno suho zemljište može povećati rizik ako nakon dugog perioda bez kiše u kratkom vremenu padne velika količina vode.

Trako je upozorila da je takvo zemljište gotovo vodonepropusno i pogodno za veoma brzo površinsko otjecanje vode, posebno na područjima koja su bila zahvaćena šumskim požarima.

Krajinović je objasnio da je upravo prelazak iz jednog ekstrema u drugi jedna od karakteristika klimatskih promjena – nakon dugotrajnih sušnih perioda mogu uslijediti kratkotrajne, ali izrazito obilne padavine.

"Ne samo suša, ne samo poplave, nego nagle promjene vremenskih situacija iz jednog ekstrema u drugi ekstrem", kazao je.

Podaci FHMZ-a, zaključio je, pokazuju da ekstremnost klime sve više postaje nova realnost i za Bosnu i Hercegovinu.

Više u videu.

https://youtu.be/CRenAK5Le9A

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad