Svjetski dan dijabetesa obilježava se 14. novembra i predstavlja najveću kampanju u svijetu posvećenu ovoj hroničnoj bolesti.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti (dijabetesa) je, kao i prošle godine, “Porodica i dijabetes” sa ciljem podizanja svijesti o utjecaju koji dijabetes ima na porodice i mrežu podrške oboljelima, kao i promoviranja uloge porodice u njezi, prevenciji i edukaciji o dijabetesu.

Upoznajte dijabetes

Dijabetes se javlja kada pankreas više nije u stanju da proizvede inzulin, ili kada organizam ne može adekvatno da iskoristi postojeći inzulin.

Insulin je hormon koji pomaže da glukoza uđe u ćelije, u svrhu proizvodnje energije.

Nemogućnost da proizvede inzulin ili da se efektivno iskoristi postojeći inzulin, dovodi do povećanog nivoa glukoze u krvi (stanje poznato kao hiperglikemija). Dugoročno visok nivo glukoze u krvi je povezan sa oštećenjem tkiva različitih organa.

Ukoliko se ne liječi, dijabetes može dovesti do ozbiljnih komplikacija, kao što su sljepoća, amputacija, insuficijencija bubrega, infarkt i moždani udar. Dijabetes je bio odgovoran za četiri milijuna smrtnih slučajeva u svijtu u 2017. godini.

Najčešći tipovi dijabetesa

Dijabetes tip 1

Dijabetes koji je najčešće prouzrokovan auto-imunim procesom, koji utječe na ćelije koje proizvode inzulin je upravo dijabetes tip 1. Razlog nije u potpunosti poznat. Pankreas osobe sa dijabetesom tip 1 proizvodi vrlo malo ili nimalo inzulina. Bolest može da utiče na osobe bilo koje životne dobi, ali se najčešće razvija kod djece i mladih. U terapiji ovog tipa dijabetesa se svakodnevno koriste injekcije inzulina u cilju kontrolisanja nivoa glukoze u krvi.

Dijabetes tip 2

Ovaj tip dijabetesa nekada se nazivao inzulin nezavisni dijabetes ili dijabetes u odrasloj životnoj dobi i odgovoran je za najmanje 90% svih slučajeva dijabetesa. Odlikuje se otpornošću tkiva na inzulin i/ili nedostatkom inzulina.

On se može javiti u bilo kojem uzrastu, a nekada ostaje neprimjećen dugi niz godina. Dijagnoza se u pojedinim slučajevima postavi tek nakon pojave komplikacija bolesti ili nakon rutinske analize krvi i urina.

Često, ali ne uvijek, je povezan sa prekomjernom težinom ili gojaznošću, koja sama po sebi može da izazove inzulinsku rezistenciju i dovesti do povišenog nivoa glukoze u krvi.

Osobe sa dijabetesom tipa 2 često u početku bolesti mogu popraviti svoje stanje putem vežbanja i pravilnom ishranom. Međutim, tokom vremena će se kod većine pojaviti potreba za upotrebom lijekova.

Gestacijski dijabetes

Oblik dijabetesa koji se manifestuje povišenim nivoom glukoze u krvi tokom trudnoće naziva se gestacijski dijabetes. On se razvija u jednoj od 25 trudnoća širom svijeta i povezan je sa rizikom od pojave različitih zdravstvenih problema majke i bebe. On obično nestaje nakon trudnoće, ali žene sa GDM i njihova djeca su u povećanom riziku za razvoj dijabetesa 2 kasnije tokom života.

Prevencija dijabetesa tipa 2

Iako postoji niz faktora koji utiču na razvoj dijabetesa tipa 2, evidentno je da najveći utjecaj ima neadekvatni životni stil i ponašanje i to najčešće nepravilna ishrana i neaktivni (sedentarni) način života.

Randomizirane kontrolisane studije iz raznih zemalja, uključujući Finsku, SAD, Kinu i Indiju, dokazale su da promjena načina života koja uključuje fizičku aktivnost i zdrav način ishrane može odložiti ili sprečiti pojavu dijabetesa tipa 2.

Kontrola dijabetesa

Iako je dijabetes hronična, progresivna bolest, ljudi sa dijabetesom mogu da žive dug i zdrav život ukoliko dobro upravljaju dijabetesom. Ovo uključuje kontrolu ne samo nivoa glukoze u krvi nego i drugih faktora rizika, kao što su visok krvni pritisak i visok nivo holesterola u krvi.

Dobra kontrola dijabetesa, odlaganje ili izbjegavanje komplikacija povezanih sa dijabetesom se obezbjeđuje adekvatnom ishranom, redovnom fizičkom aktivnošću i pravilnom upotrebom lijekova.

Osobama sa dijabetesom je neophodna dostupnost zdravstvene zaštite i redovne posjete ljekaru. Ljudi sa dijabetesom tipa 1 zahtijevaju svakodnevno liječenje inzulinom, kao i redovno praćenje nivoa glukoze u krvi.

Pravilna ishrana za osobe sa dijabetesom uključuje smanjenu količinu kalorija kod osoba koje su gojazne, zamjenu zasićenih masti u ishrani nezasićenim, unos dijetnih vlakana i izbjegavanje upotrebe duhana, alkohola i šećera.

Fizička aktivnost je najefikasnija kada sadrži kombinaciju aerobne fizičke aktivnosti kao što su trčanje, plivanje, vožnja bicikla i treninga snage. Važno je da intenzitet i vrsta aktivnosti budu prilagođeni opštem stanju osobe.

Dijagnoza dijabetesa može opteretiti pojedinca i porodice

Najnovija istraživanja Međunarodne federacije za dijabetes (IDF), su pokazala da polovina ljudi koji žive sa dijabetesom (51%) smatra da je njihova dijagnoza opteretila njihove porodice.

Porodice imaju značajnu ulogu u pružanju podrške osobama sa dijabetesom, te im je potrebna adekvatna pomoć i edukacija, kako bi se oslobodili emocionalnih pritisaka koje dijagnoza dijabetesa može donijeti.

U svijetu, samo 1 od 4 porodice ima pristup programima edukacije u vezi sa dijabetesom. Važno je da zajednice povećaju napore kako bi se obezbijedio bolji pristup dijagnostici i lijčenju, kao i pravovremeno i adekvatno informisanje porodica.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad