U trenutnim okolnostima pandemije, fokus je na fizičkom zdravlju. Ipak, u smislu dugoročnog blagostanja, važno je obratiti pažnju i na mentalno zdravlje - kako se osjećamo i kako se sa svojim osjećajima nosimo. Razgovarali smo sa stručnjacima za mentalno zdravlje o tome kako postići mir, a građane smo danas pitali - kako ste?

Distanca, razmak, udaljenost – riječi koje u proteklim sedmicama slušamo češće nego ikada. Ne čudi da su prilagodbu ponašanja usvojili svi. Nužnost fizičke distance ne podrazumjeva i emotivno i društveno udaljavanje.

U vremenu nemira, izloženosti stalnim informacijama o bolesti i smrti – razgovor je važniji nego ikada. Danas smo pitali građane Sarajeva kako se osjećaju.

N1: Kako ste?

“Zbog korone? Pa ne znam šta bi vam rekla. Ponekad očajno, a ponekad upotrijebim slobodno vrijeme za neke stvari koje nisam uspjela ranije uraditi”.

N1: Osjećate li neku nervozu, depresiju, tugu?

“Osjećam, tako da svaki dan ja moram popiti nešto. Bosaurin i to za smirenje i tako eto. Bez toga ne bih mogla ni sjediti u kući. Dosta utiče psihički”.

N1: Jeste li možda razgovarali sa nekim iz centara za mentalno zdravlje, psihologom?

“Nisam, nisam, na svoju ruku to popijem i eto. Najgore je to što ne znamo do kad će to trajati. Baš danas čitam i ova Angela Merkel govori da smo svi na tankom ledu i da se ovo neće baš brzo završiti. E to je užasno”.

Pitali smo kako ste i tamo gdje se najviše vremena provodi u posljednje vrijeme – online. U preko 80 odgovora na Twitteru, najčešće spominjane riječi su: dobro, snaga društvene interakcije, briga za ljude, tjeskoba, koncentracija, stres, prihvatanje. Rekli ste i da vam smeta što o situaciji najviše pričaju ljudi koji ne bi trebali, što su političari opet iskoristili situaciju da napune svoje džepove, da ste se brinuli za posao, prijatelje, a i da su dvije ključne sedmice najteže, poslije toga se čovjek navikne. Pa i da je zanimljivo i zastrašujuće koliko vam ljudi ne nedostaju. A i onu racionalizaciju koju primjenjujemo u svim okolnostima – dobro je sve, samo nek ne puca.

A da bi zaista bila dobro, psiholozi kažu, pronaći smisao je suština postizanja mira.

“U ovisnosti od naši životnih svjetonazora i uvjerenja koja imamo, svako pronalazi smisao na neki drugi način. Neko pronalazi smisao u religiji, duhovnosti, spirtualnosti. Neko u raznim teorijama zavjere. Neko u naučnim dokazima, tako da svako ima svoj način kako da da smisao onome što se desilo. I zapravo za naš psihološki mir i vraćanje psihološke stabilnosti veoma je važno da mi nađemo taj smisao”, pojašnjava Sabina Alispahić, profesorica psihologije.

Smisao je za vrijeme zatvorenih granica i pandemije u Bosni i Hercegovini pronašao i jedan američki turista. I to vjerovatno više smisla nego što su lokalni ljudi slobodni potražiti.

“Sredinom, marta puno nas putnika čulo je da će se zatvoriti aerodromi, granice. Onda smo trebali odlučiti – da li ostati ili otići. Obzirom da je situacija ista u cijelom svijetu, ja sam pomislio – zašto ne, i odlučio ostati”, priča Kan, turista iz SAD-a.

N1: Kako cijela situacija utiče na vaše mentalno zdravlje?

Kan: Ne utiče. Uzimam najbolje iz ove situacije, davno sam naučio da se ne žalimo na stvari koje ne možemo kontrolisati. Napravite najbolje od onog što imate pred sobom. Tako da ovih dana čitam knjige, idem na piknike, penjem se uz stijene.

Nedaleko od nepoznatih, prolaznicima poznata lica sarajevskih ulica gledaju kako dio života više nije isti – dok je drugi, onaj egzistencijalni, jednako loš kao i prije.

“Starije ljude gledam kad su bile te penzije, pušćani su tamo ali kao da dignu penzije, ali nije to kao da se opreme, to je samo da plate račune, a šta će im ostat za to ostalo to oni znaju. Ali ih je veoma strah, pričao sam sa tim, koje nisam viđao dugo vremena, nisu izlazili pa kad sam ih vidio pozdravimo se – mislim ono, neki meni nepoznati pozdravi. Boga mi se boje previše. Pa ja ne razumijem čega se boje”, kaže Ramirez Dedić.

I ako se bojite, razumijete, ne razumijete, bezvoljni ste ili ljuti – osjećajte se slobodnim da o tome razgovarate. Pored centara za mentalno zdravlje, angažovala su se i različita udruženja psihologa, pa i studenti psihologije.

“Generalno kroz interakciju s ljudima dobivamo pozitivne povratne informacije i drago nam je da ljudima barem malo možemo pomoći i olakšati trenutnu sitaciju o kojoj se svi nalazimo”, ističe Tea Raguž, studentica psihologije.

Utjeha u neizvjesnosti je prolaznost; svega – pa i ovoga što živimo sada. Stres, nemir, nervoza, strah – normalne su reakcije za nenormalne okolnosti u kojima živimo. Dok ne ukradete prve zagrljaje – pitajte ljude oko sebe, kako ste? Odgovori će vas rastužiti, nasmijati i utješiti.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad