Svjetski znanstvenici sada su na putu da točno objasne na koji to način virus SARS-CoV-2, osim mozga, srca, krvnih žila, uništava i ključna tkiva za metabolizam ljudskog organizma.
Vrlo brzo tijekom pandemije koronavirusa postalo je jasno da uzročnik Covida-19, osim pluća, napada i bubrege, krvne žile, mozak i srce. Već prva upozorenja liječnika spominjala su kao posebno ranjive skupine, između ostalih, i oboljele od dijabetesa.
Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u The New England Journal of Medicine pokazuju da je veza između Covida-19 i dijabetesa dvosmjerna.
„Kod pacijenata s Covidom-19 primijećen je razvoj novih dijabetesa kao i teških metaboličkih komplikacija ranijeg dijabetesa, uključujući dijabetičku ketoacidozu i hipersmolarnu komu, koja iziskuje iznimno visoke doze inzulina“, stoji u znanstvenom dokumentu.
16 znanstvenika iz cijelog svijeta potpisuju članak u kojem se opisuje razvoj dijabetesa, najčešće nalik dijabetesu tipa 1. U tim slučajevima imunološki sustav pacijenta napada beta stanice gušterače, odnosno stanice koje proizvode inzulin. Ljudski organizam zbog toga više nije u stanju kontrolirati razinu šećera u krvi.
I dok su znanstvenici definitivno utvrdili podudarnost između Covida-19 i učestalosti dijabetesa kod ljudi, kako ti mehanizmi točno funkcioniraju, još nije sasvim jasno. Virus SARS-CoV-2, odnosno uzročnik Covida-19, veže se za receptore ACE-2, što odgovara točno onim poremećajim glavnih metaboličkih organa i tkiva koja se primjećuju kod teških ili težih slučajeva oboljelih od Covida-19.
VEZANE VIJESTI
Premda točan mehanizam djelovanja koji potom dovodi do dijabetesa nije dokazan, čini se vjerojatnim, stoji u rezultatima istraživanja, da zbog toga kod oboljelog može nastati poremećaj metabolizma glukoze, odnosno pogoršanja starog dijabetesa, ponovnog pojavljivanja starog ili, pak, pojave sasvim novog dijabetesa.
Ovo istraživanje važno je i kao upozorenje liječnicima diljem svijeta da obrate pažnju na opasnost od još jedne teške komplikacije Covida-19, ali i kao izvor niza pitanja koje autori istraživanja ostavljaju otvorenima.
Koliko je čest slučaj da se dijabetes pojavljuje kod oboljelog od Covida-19 koji ranije nije imao dijabetes? Je li pritom riječ o tipu 1, o tipu 2 ili čak o sasvim novom tipu dijabetesa? Odakle sličnost s djelovanjem ovog virusa na razvoj dijabetesa, s nekim ranijim otkrićima djelovanja nekih drugih koronavirusa na dijabetes, iako bitno manje dramatičnih razmjera?
Ovakva otkrića od ogromne su važnosti za preživljavanje oboljelih od Covida-19 u svijetu u kojem s dijabetesom živi, prema podacima Međunarodne federacije za dijabetes, 420 milijuna ljudi. Još i prije pandemije Covid-19, procjenjivalo se da će do 2045. od dijabetesa patiti 629 milijuna ljudi.
S ovakvim razvojem događaja, kad svijet čeka 10-milijuntog oboljelog od Covida-19 i kad WHO upozorava na prijetnju milijuna mrtvih, „poput španjolske gripe“, povezanost dijabetesa i Covida-19 postaje neizmjerno važna za što je bolje razumjeti.
A sve to posebno u zemljama poput Hrvatske. Prema Nacionalnom registru osoba sa šećernom bolesti, u našoj zemlji je registrirano više od 300.000 ljudi s dijabetesom. Usto se procjenjuje da oko 40 posto osoba s dijabetesom uopće ne zna da ima tu bolest.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
