Predviđanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su da će do 2040. godine broj oboljelih od malignih bolesti znatno porasti i biti negdje blizu 30 milijuna, a od tog 16 milijuna će, nažalost, umrijeti. Kada je u pitanju rak dojke, u svijetu se taj broj kreće oko 1 700 000 žena, od čega njih oko 500 000 umire.

U BiH pak ne postoji jedinstven registar za maligna oboljenja, pa se nemože sa sigurnošću odrediti egzaktan broj oboljelih.

“U BiH je problem što nemamo jedinstven registar za karcinom pa ne postoji siguran podatak ni oboljelih žena od raka dojke na godišnjoj razini ali mislim da se radi o brojci između 1500 i 1600 žena, od čega 500 njih izgubi bitku s ovom bolesti”, kazala je u razgovoru za Fenu v.d. predstojnice Klinike za onkologiju prim.doc. dr. sc. Inga Marijanović.

Mjesec listopad posvećen je podizanju svijesti javnosti o raku dojke

“Listopad, koji je posvećen podizanju svijesti javnosti o raku dojke, još je jedna prilika da se svi zajedno podsjetimo koliko je potrebno na vrijeme početi brinuti o svom zdravlju, ali i u većoj mjeri pomoći onima koji su već oboljeli”, poručila je dr. Marijanović.

Napomenula je da u HNŽ- u postoji program za rano otkrivanje raka dojke 2019-2022. i prvi je takav koji se počeo provoditi u BiH, a temelji se na europskim smjernicama za osiguranje kakvoće probira (skrininga) i dijagnostike raka dojke.

“Program obuhvata sve žene od 45 do 69 godina, a cilj programa je otkrivanje raka dojke u početnom stadiju čime se omogućuje smanjenje smrtnosti od raka dojke za 25 posto, produljenje života oboljelih od raka dojke i poboljšanje kakvoće života bolesnica s rakom dojke”, dodala je dr. Marijanović.

Po njezinim informacijama, u protekloj godini u HNŽ-u je pregledano 1 167 pacijentica, od kojih je bilo 17 pozitivnih nalaza.

Svi su izloženi riziku obljevanja od raka dojke

Dr. Marijanović kaže kako je najvažnije znati da svaka žena treba brinuti o svom zdravlju i kako svi moraju biti svjesni da su potencijalno izloženi riziku.

Posebice je tu izdvojila kao rizične faktore za nastanak raka dojke; stariju životnu dob žene, žene s pozitivnom obiteljskom anamnezom, rana menarha, kasna menopauza, žene koje nisu rađale, kasna prva trudnoća iza 40. godina, hormonska nadomjesna terapija, izloženost zračenju, debljina…

“Svaka žena bi trebala jednom mjesečno napraviti samopregled dojki, a iza 40. godine napraviti bazičnu mamografiju. Mamografijom će se naći promjena koju žena ne može napipati i u oko 80 do 90 posto slučajeva je točna jer će naći tumore manje i od 1 cm. Mamografija smanjuje smrtnost od raka dojke za 30 posto kod žena u dobi od 50 i 69 godina”, objasnila je dr. Marijanović.

Po njezinim riječima, mali tumori znače i spašen život.

“Radi se, usuđujem se reći o izlječenju, odnosno u više od 90 postotnom petogodišnjem preživljenju. Kad se pak radi o uznapredovalim stadijima bolesti onda su ti postotci puno manji, oko 20 posto petogodišnje preživljenje”, navela je dr. Marijanović.

Također, ova doktorica dodaje kako je i ultrazvuk precizna, neškodljiva, važna metoda u otkrivanju raka dojke, te kako je to pogodna metoda za mlade žene.

Ni muška populacija nije pošteđena od raka dojke

“Jasno je da i muška populacija nije pošteđena, oko 1 posto muškaraca može dobiti rak dojke i stoga je važno kod svake uočene promjene javiti se obiteljskom liječniku. Prvi simptom u oko 80 posto pacijenata s rakom dojke je kvržica, ali može biti i bol u dojci, crvenilo, asimetrija dojke, uvlačenje bradavice, nabrana koža dojke, iscjedak iz bradavice, povećani limfni čvorovi ispod pazuha”, ustvrdila je dr. Marijanović.

Odjel Onkologije SKB-a radi cijelo vrijeme pandemije novoga koronavirusa u BiH

Doktorica podsjeća da cijelo vrijeme pandemije novoga koronavirusa u BiH, od ožujka ove godine, Klinika za onkologiju jednako radila i kontrole i terapije, kao i prije početka pandemije. Broj pacijenata se nije smanjio, ali se boji da se veliki broj pacijenata nije javio iz straha od novoga koronavirusa.

“Bojimo se da u konačnici neće biti manji broj novooboljelih u proteklom razdoblju, nego mani broj novodijagnosticiranih, što će imati za posljedicu veliki broj osoba s možda, većim tumorima i u konačnici lošijim preživljenjem”, zabrinuta je dr. Marijanović.

Poručila je kako ne bi bilo dobro da strah od koronavirusa prevagne nad strahom od raka.

“Koronavirus će biti prisutan dulje vrijeme i mi se moramo naučiti živjeti s tim”, dodala je dr. Marijanović.

Što se dijagnoza postavi ranije, efikasnost sistemskih terapija je veća

Dijana Džidić (56 godina) koja se s bolešću susrela u veljači 2019. godine je redovito išla na preglede.

“Redovito sam radila samopreglede i išla na specijalističke preglede ali mi nisu uspjeli ništa (tumur) naći ni ultrazvukom niti mamografijom, nego tek magnetnom rezonancom”, objašnjava ova pacijentica koja je nedavno operirana.

“Međutim, moj slučaj je bio specifičan, tumor je bio ‘zavučen’ ispod dojke, uhvaćen za kost”, dodaje gospođa Džidić.

Apelira svim ženama da idu na preglede i redovito se smaopregledavaju.

Pedesetpetogodišnjakinja, koja pak nije želila u javnost, a kojoj je dijagnosticiran rak dojke prije četiri godine, i prošla je 25 zračenja i 12 kemoterapija, objašnjava kako nitko ne može predvidjeti tijek bolesti.

I nakon četiri godine, dodaje ona, borba još traje.

Zbog vađenja limfnih čvorova godinu i pol dana otiče joj lijeva ruka, a i dalje je na hormonskoj terapiji.

“Redovito, uz hormonsku terapiju, idem na drenažu limfe dva puta tjedno, ali mi dijelovi ruke oteknu opet i do 8 cm”, objašnjava ona.

Istodobno napominje, kako Odjel fizijatrije na SKB-u Mostar drenažu limfe ne radi zbog pandemije koronavirusa, jer primaju samo hitne slučajeve. Zato mora raditi drenažu u privatnoj praksi. Dodaje kako slabo ima i edukovanih fizioterapeuta za tu vrstu terapije.

Ova pacijentica u zalječenju kaže kako je redovito išla na mamografiju ali je na kraju samopregledom napipala kvržicu na dojci.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad