Autoimuna bolest je stanje u kojem naš imunološki sustav pogreškom napada naše tijelo jer ga prepoznaje kao strano tijelo.

Neke autoimune bolesti napadaju samo jedan organ, dok druge napadaju cijelo tijelo. Za ove bolesti ne postoji lijek, ali se liječe simptomi kako bi se osigurao lakši svakodnevni život.

Kako dolazi do autoimunih bolesti?

Imunološki sustav u normalnim uvjetima čuva tijelo i štiti ga od bakterija i virusa koje prepoznaje kao vanjske čimbenike, odnosno strana tijela opasna za organizam. U slučaju autoimune bolesti, imunološki sustav prepoznaje kao strano tijelo dijelove našeg tijela kao što su zglobovi ili koža. Ne zna se zašto tačno dolazi do ove pojave.

Autoimune bolesti češće su kod žena i to u periodu od 15. do 44. godine života. Neke se autoimune bolesti prenose genetski, s time da mogu i preskočiti generaciju. Najčešće nastaju zbog kombinacije genetike i vanjskih faktora, a veliki utjecaj kod pojave autoimunih bolesti može imati i stres.

Koje su najčešće autoimune bolesti?

Postoji preko 80 različitih vrsta autoimunih bolesti. Najčešće autoimune bolesti su dijabetes tipa I, reumatoidni artritis (zahvaća zglobove), psorijaza (zahvaća kožu), multipla skleroza (bolest koja napada živčani sustav), lupus (bolest koja napada organe), upalne bolesti crijeva te celijaklija (gastroenterološka bolest). 

Simptomi autoimunih bolesti

Najraniji simptomi ove bolesti se možda neće ni primijetiti jer su vrlo blagi te će se sumnjati na običnu prehladu ili gripu. Nekada simptomi mogu biti kratkotrajni ili se pojavljivati pa nestati. Neki od prvih sindroma su: umor, bol u mišićima, crvenilo, niska temperatura tijela, poteškoće s koncentracijom, trnci u rukama i nogama, gubitak kose te osip.

Tko je u najvećoj opasnosti?

Prije svega, veliku mogućnost razvoja autoimune bolesti imaju oni kojima netko u obitelji ima autoimunu bolest. Što se tiče vanjskih faktora, na pojavu ovih bolesti utječu stvari kao što su sunčeva svjetlost, određene kemikalije i infekcije.

Neke rase su podložnije određenim autoimunim bolestima, kao što bijelci češće imaju dijabetes tipa I, dok se lupus češće pojavljuje kod Afroamerikanaca. Također, osoba koja ima jednu autoimunu bolest, ima veće šanse za razvoj i drugih autoimunih bolesti.

Kako se dijagnosticira ovakva bolest?

Na temelju detaljne anamneze liječnik će odrediti daljnje pretrage i napraviti testove kako bi utvrdio dijagnozu. Prvi test koji može dokazati da se radi o autoimunoj bolesti je ANA test (antinuklearnih antitijela).

Važan je i test krvi, odnosno kompletna krvna slika kako bi se vidio broj crvenih i bijelih krvnih stanica u tijelu te ukoliko je došlo do abnormalnosti, može se raditi o autoimunoj bolesti.

Liječenje autoimune bolesti

Ne postoji lijek za autoimune bolesti. Umjesto toga se mogu uzimati lijekovi protiv bolova koji će ublažiti simptome ili pak lijekovi koji podižu imunitet te vitamini ili hormonska terapija.

Često se uzimaju imunosupresivi (lijekovi koji suzbijaju imunološki sustav). Pomoći može i promjena životnih navika i zdrava prehrana te uvođenje redovitog vježbanja. Na ovaj način će se poboljšati kvaliteta života, iako je bolest i dalje prisutna.

Samo liječenje ovisi i o ozbiljnosti bolesti. Ovi lijekovi će pomoći kod samih simptoma, ali neće ukloniti i izliječiti uzrok bolesti te će bolest i dalje biti prisutna. Autoimuna bolest se liječi, odnosno simptomi se liječe kroz cijeli život, a nekada može proći i nekoliko godina prije prave dijagnoze.

Ne zna se zašto se autoimune bolesti kod nekih pojavljuju, a kod drugih ne, te koji je točno njihov uzrok. Autoimunu bolest važno je otkriti na vrijeme kako bi se mogli olakšati simptomi i svakodnevne aktivnosti.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad