U kojem slučaju mogu da budu fatalni?

Neslavna statistika kaže da je u Srbiji u 2022. godini popijeno više od sedam miliona kutija antidepresiva i lijekova za smirenje. Od ukupnog broja izdatih lijekova 5,2 miliona pakovanja bili suanksiolitici, tj. lijekovi za smirenje, među kojima su najpoznatiji bensedin i bromazepam, dok su 2,14 miliona antidepresivi. Stoga su novinari Nove.rs razgovarali sa prof.dr. Radanom Stojanovićem o onom što je neophodno znati prije nego se počnu konzumirati spomenuti lijekovi, ali i o onom što je posebno važno kada se osobe odluče na prestanak korištenja.

Za početak, Stojanović razjašašnjava jednu nedoumicu što se tiče bensedina i bromapzepama.

„Bromazpam i dijazepam su generička imena lijekova, a neke fabrike dijazepam prave pod zaštićenim imenom bensedin. U svakom slučaju, oba lijeka spadaju u grupu benzodiazepina.“

Treba da se uzimaju kratkotrajno

Profesor Stojanović priča i kakav efekat imaju, tj. kako djeluju na određena stanja.

„Što se oralne primene tiče, postoji anksiolitičko dejstvo – lijek smanjuje napetost i anksioznost, brigu itd. Zatim, ti lijekovi imaju sedativno dejstvo. tj umiruju. Imaju i hipnotičko dejstvo, dakle čovek lakše zaspi i manje se budi tokom sna. Imaju i releksantno dejstvo što znači da relaksiraju skeletne mišiće, recimo, kad vas ukoči. Pritom, dijazepam se u određenim slučajevima daje intravenski, na primjer, u okviru terapije epilepsije.“

I mada se daju na recept, ovi lijekovi se nerijetko uzimaju nepravilno.

„Glavni problem je što ti lijekovi ne smiju da se uzimaju na svoju ruku. To su lijekovi koji deluju u okviru centralnog nervnog sistema i, sem što je ključno da se ne uzimaju na svoju ruku, suština je da treba da se uzimaju kratkotrajno, na primjer, kao hipnotici za nastupanje sna – do četiri nedjelje. Anksiolitici mogu mjesec, dva, ali ne duže.“

A zašto je to važno, posebno ako znamo da mnogi ove lijekove uzimaju u kontinuitetu?

„Moraju da se uzimaju kratko jer se u suprotnom stvara tolerancija – za isti efekat trebaće vam sve veća i veća doza lijeka. A tu su i fizička i psihička zavisnost“, kaže profesor Stojanović.

Ne smiju naglo da prestaju da se piju

Postoji još jedna zamka kod ovih lijekova za koju mnogi ne znaju.

Oni ne smiju naglo da prestanu da se piju.

„Ne možete sebi reći – pio sam ga mjesec dana i sad sasvim prestajem. Postepeno mora da se obustavi doza jer, ako naglo prestanete da ih uzimate, počinju da se javljaju svi oni simptomi zbog kojih ste i počeli da uzimate taj lijek- i nemir, i nesanica, i anksioznost, i brige, glavobolja…“

Što se razlike tiče između ova dva lijeka, bromazepam je kraćeg dejstva nego dijazepam.

„Međutim, taj bromazepam koji je kratkodjelujući ima veći rizik od izazivanja zavisnosti i uglavnom se propisuje kao anksiolitik i hipnotik, dakle protiv nemira i nesanice, a dijazepam kao dugodjelujući i kao anksiolitik, i kao sedativ, i kao releksans. Ali ne treba zaboraviti da svi ti lijekovi mogu da naprave problem sa mišićnom koordinacijom, mogu da izazovu pospanost, te njih ne bi trebalo da pije, recimo, čovek koji vozi autobus, koji radi na građevini jer može da padne.“

Uz alkohol – moguća smrt

Na kraju, možda i najvažnije – ovi lijekovi nikako ne smiju da se piju uz alkohol jer to može da bude fatalno.

„Njihova interakcija sa drugim lijekovima koji su antidepresivi je jako opasna, a posebno je opasna konzumacija sa alkoholnim pićima. Tad se potenciraju ta depresivna dejstva na centralni nervni sistem što može da dovede do kome i smrti na kraju. Česta je pojava da ne znamo kako ćemo da se drugačije izborimo sa svakodnevicom, pa uzimamo lijekove za smirenje – ali ovo nikako nisu lijekovi za igranje“, poručio je Stojanović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad