Znamo li o imunizaciji sve što trebamo znati? Šta je sa pacijentima koji su prebolovali koronu? Kako će na vakcinu reagovati oni sa već razvijenim antitijelima? Koje bolesti se mogu razviti nakon prebolovanog korona virusa? O svemu ovome govori dr. Šefika Umihanić iz UKC Tuzla.
Znamo li o imunizaciji sve što trebamo znati prije nego vakcina dođe?
Uglavnom naša iskustva se baziraju na iskustvima iz regije i svijeta. Znamo da je razvoj vakcina bio ubrzan. Nisu sproveden sve indikacije i kontraindikacije na osobama mlađima od 16 i trudnicama. Ali vakcina je dosta sigurna i efikasna.
Koliko traje zaštita kod onih koji su prebolovali koronu i imaju antitijela?
Zaštita od reinfekcije je najbolja ako pacijent ima prirodni imunitet, to se dešava kod ljudi koji su prebolovali COVID-19, a kod onih koji trebaju dobiti vještački imunitet on će se probuditi tek nakon nekoliko sedmica od vakcinisanja.
Da li bi se trebali vakcinisati oni koji imaju antitijela?
Kada govorimo o antitijelima, koji su pokazetelj da li smo imali infekciju ili nismo, unutar 90 dana od preboljele infekcije ne bi se trebala raditi vakcinacija. To su smjernice koje dolaze iz zemalja koje imaju mnogo više iskustva.
Može li kod osoba koja imaju visok nivo antitijela, kada prime vakcinu, doći do pojačanog odgovora imunog sistema?
Svakako da može, nijedno pravilo nije bez izuzetka. Preporuke će se donositi na osnovu sprovedenih studija i prikupljenih iskustava. Imunitet je svakako dobro da se pojača na način da se dodatno vakciniše. Ali su ovo stvari koje se mijenjanju zavisno od situacije na terenu.
Pojavljuju se novi sojevi korona virusa, zašto svijet toliko strahuje od njih? Da li postojeća vakcina djeluje?
Novi sojevi su izazovi u medicini. Brazilski soj je nešto što sa sobom nosi nove probleme, ali zavisno od situacije donosit će se stavovi. Pretpostavka je da će nas COVID vakcina štititi i od novog soja.
Koje bolesti se mogu razviti nakon prebolovanog korona virusa?
Sada se sve više susrećemo sa postcovid sindromima. Ova bolest ima mnogo misterija. Ona ne pogađa samo jedan sistem, kada govorimo o organima najčešće pogađa pluća. Svaki dan učimo nešto novo. Ovo su sve argumenti zbog kojih COVID-19 shvatamo jako ozbiljno. U postcovid sindromu se prati oštećenje srca, smanjenje srčane funkcije, različiti poremećaji srčanog ritma, poremećaji pamćenja, nemogućnost koncentracije, slabljenje vida, gubitak čula, zatim – plučna oštećenja, zamaranje koji je glavni problem. Također i poremećaj koagulacije. Sad uočavamo sve više dugoročnih posljedica i moramo ih proučavati i kategorizirati.
Od čega zavisi da se kod nekog pojavljuju antitijela, dok ih drugi nemaju?
Ukoliko imamo veći broj antigena očekuje se da imamo i bolji imunološki odgovor. Dakle, sa težinom kliničke slike bi trebao da se prati imunološki odgovor, ali ovdje nema pravila. I kod pacijenata sa lakšom kliničkom slikom, odnosno pacijenata koji nisu imali nikakve simptome, a bili su u kontaktu sa COVID pacijentom – kada urade test pokaže se visok nivo antitijela. Ono što bi trebalo da uradimo svi je da pojačamo imunitet, da gledamo šta unosimo u organizam kako bi imunološki sistem bio sposobniju za borbu.
Da li strahujete od rezistencije na antibiotike, s obzirom da se antibiotici propisuju preventivno?
Nažalost, to je veliki problem koji je prisutan kod nas u Bosni i Hercegovini. Kod nas se bilježi velika upotreba antibiotika što će sigurno dovesti do rezistencije.
