Dvije kašike paradajz sosa dnevno tri mjeseca i mozak radi brže? Španska studija prva povezala likopen s promjenama u moždanim mrežama

Uobičajena namirnica iz svake kuhinje ponovo je u naslovima: prema studiji istraživača s Univerziteta u Barceloni, svakodnevno konzumiranje oko 35 grama paradajz-paste – otprilike dvije kašike – tokom tri mjeseca bilo je povezano s blago boljim rezultatima na testovima pažnje, brzine obrade i asocijativnog pamćenja kod zdravih odraslih srednjih godina. Rad, objavljen ranije ove godine u časopisu Antioxidants, ovog vikenda ponovo je privukao pažnju medija.

Ispitivanje je bilo randomizirano i ukršteno, što znači da su sudionici bili sami sebi kontrola: 42 zdrave osobe u dobi od 40 do 55 godina prošle su dvije tromjesečne faze s mjesec dana pauze između. U jednoj su svakodnevno jeli paradajz-pastu u dozi od 0,5 grama po kilogramu tjelesne težine, u prosjeku oko 35 grama; u drugoj su držali uobičajenu prehranu, ali izbjegavali namirnice bogate likopenom – paradajz, lubenicu, papaju, grejp i guavu. Sedmicu prije početka svi su izbacili likopen iz ishrane.

Nakon faze s paradajz-pastom sudionici su u prosjeku postigli 7,2 boda više na testu koncentracije, 8,3 boda više na brzini obrade i 0,8 bodova više na testu uparivanja lica s imenima. Krvni nalazi pokazali su i granični porast BDNF-a, proteina uključenog u rast i prilagodljivost moždanih ćelija. Kod manje podgrupe od 14 sudionika funkcionalna magnetna rezonanca otkrila je promjene u povezanosti velikih moždanih mreža u stanju mirovanja – obrazac koji bi mogao ukazivati na efikasniju komunikaciju među regijama mozga. "Koliko nam je poznato, ovo je prvo kliničko ispitivanje koje povezuje promjene antioksidansa likopena s promjenama u funkcionalnoj povezanosti mozga", pišu autori pod vodstvom nutricioniste Ricarda López-Solísa.

Mehanizam koji predlažu poznat je iz ranijih istraživanja: likopen, crveni pigment paradajza, snažan je antioksidans koji može preći krvno-moždanu barijeru i, moguće, smanjiti upalu u mozgu. Termička obrada i mast povećavaju njegovu dostupnost, pa je pasta bogatiji izvor od svježeg paradajza.

Ograničenja su, međutim, jasna i sami autori ih naglašavaju. Uzorak od 42 osobe je malen, snimanje mozga na 14 sudionika statistički je nedovoljno snažno, a studija ne pokazuje da paradajz-pasta sprječava kognitivni pad ili bolest – samo nudi rani uvid u to kako bi namirnice bogate likopenom mogle djelovati na mozak. Poboljšanja su, kako navodi Fox News, "blaga", a nalaze istraživači nazivaju preliminarnim uz poziv na veća ispitivanja. Dr. John Showalter, internista i operativni direktor kompanije Linus Health koji nije učestvovao u studiji, ocijenio je da se rezultati, iako iz malog ispitivanja, uklapaju u širi korpus istraživanja koja govore da ljudima u prehrani trebaju prirodno crvene namirnice.