Kako je tim stručnjaka sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu predvođen prof. dr. Teufikom Goletićem, šefom Laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja, danas u BiH potvrdio još četiri slučaja britanskog soja B117, tražili smo odgovore kakvi su ovo indikatori i šta nas očekuje.

Razlog više je činjenica da je sekvencioniranjem 12 kliničkih uzoraka britanski soj pronađen kod tri državljana naše države – dva sa područja Zenice i jedan sa područja Sarajeva. Prof.dr. Teufik Goletić, virusolog za N1 govori o tome.

Šta nam ova nova četiri slučaj, tri iz BiH govore ?

To nam govori da su se naša očekivanja u kontekstu širenja B117, poznatijeg kao britanskog soja pokazala tačnima. To nam govori da moramo voditi računa da mjere koje su svima poznate, a to je distanca, maska i izbjegavanje većih okupljanja moraju ostati na snazi. Bojim se da nismo u prilici da se previše opuštamo, pogotovo što osim tog britanskog soja mi smo utvrdili i prilikom prošlog sekvencioniranja, a i sada da imamo još jednu vrlo interesantnu liniju B1258, koja se bitno uspješnije prenosi unutar populacije ljudi nego dosadašnji SARS-Cov-2 virus. Imamo po meni kompliciranje epidemiološke situacije i očigledno na terenu cirkulaciju različitih genetskih linija i varijantnog soja. Tako da opreza, poštivanja mjera nikad dovoljno. U tom kontekstu volim da napravim poveznicu sa Češkom u kojoj su također dominantni upravo B117 i ovaj B1258 koji smo utvrdili u Bosni i Hercegovini.

Da li je to potvrda da se britanski soj širi među populacijom u Bosni i Hercegovini ?

To upravo znači to. Nažalost, on se očigledno širi. Mi imamo i nekih prvih pokazatelja da neki od PCR testova, njihova senzitivnost, može doći u pitanje. U tom kontekstu, vjerovatno će Krizni štab Ministarstva zdravstva FBiH dati zasigurno preporuku koji testovi bi bili najadekvatniji za pokrivanje svega što nam trenutno cirkulira u humanoj populaciji u BiH .

Da li treba pojačati mjere?

Ja to gledam kao virusolog i bolje je da pitate epidemiologe. Moj stav je da ih ne smijemo popuštati, zasigurno. A da bi mogli ciljano i ka pooštravanju nekih mjera bojim se da je to put koji nas čeka.

Šta bi se moglo desiti, ako se virus nastavi širiti, u kakvoj pripravnosti zdravstveni sistem treba biti? A već je u neprekidnom radu skoro godinu dana.

Ja ću podsjetiti sve nas da smo na početku pandemije upozoravali da zbog velikog priliva pacijanata sa srednje teškim ili teškim oblikom, zdravstveni sistem može biti prenapregnut. Budući da je britanski varijantni soj B117, odnosno da je za njega poznato da je prenosiviji od ovog koji je do sada cirkulisao, prema različitim procjenama od 30 do 50% , možemo očekivati veći broj inficiranih. Veći broj inficiranih znači i veću vjerovatnoću da će biti inficirani ljudi starijih od 65 godina i druge rizične skupine, posebno oni koji imaju komorbiditete. To može izazvati, nažalost, snažan udarac na zdravstveni sistem. Upravo u tom kontekstu, kad smo govorili o mjerama čak i neke možda treba pooštriti. To je način da pokušamo spriječiti jedan takav neželjeni scenarij i da ne dođemo u poziciju ko može biti primljen, a ko ne može primljen u bolnicu.

Ovih do sada utvrđenih 5 slučajeva britanskog soja – da li to znači da ih imamo mnogo više, a za njih i ne znamo?

Da. Po mom stavu, mom mišljenju imamo ih mnogo više. Jer ranije dok smo tapkali u mraku i obrađivali 24 uzorka temeljem kriterija da ‘uhvatimo’ varijantni soj, danas već od 12 uzoraka koji pokazuju neka odstupanja u PCR testiranju imamo četiri nova pozitivna. To je definitivno snažan indikator da se na terenu varijantni soj ubrzano širi i da s tim u vezi možemo očekivati, nažalost , dalje pogoršanje epidemiološke situacije.