Rak testisa pogađa prije svega mlađe muškarce i dječake. Poprilično jednostavno je da se prepoznaju prve promjene koje izaziva ova rijetka vrsta raka. Svaki muškarac bi zato morao redovno opipavati testise.

Svega 1,6 posto svih tumora spadaju u rak testisa. Ali za one koji dobiju takvu dijagnozu ona najprije predstavlja šok. Prosječna starost oboljelih je između 25 i 45, ali ugroženi su i dječaci u pubertetu od četrnaeste godine. Za ovu vrstu raka važi isto što i za ostale – što se prije prepozna, bolji su izgledi za liječenje. U oko 80 posto slučajeva ovaj rak otkriju sami pacijenti u ranoj fazi. Njemačko društvo za urologiju savjetuje muškarcima između četrnaeste i četrdeset i pete godine da provjeravaju testise i ako primijete čvoriće ili tvrde otoke, da se odmah jave ljekaru. Trebalo bi da se provjera vrši jednom mjesečno, a još bolje – jednom nedjeljno.

Osim toga, osjećaj da su testisi teški može biti simptom ovog oboljenja. Neki pacijenti su se žalili i na bolove u leđima i vratu. Ovakve bolove rijetko ko dovodi u vezu sa rakom testisa.

Šta prouzrokuje rak testisa?

Rak testisa najčešće počinje u jednom testisu. Faktor rizika za nastanak bolesti jeste podignuti testis – on se ne nalazi na mjestu gdje anatomski mora da bude. Takozvani nespušteni testis se ustanovljava kod otprilike tri odsto muških beba. U embrionalnom razvoju, testisi koji se najpre formiraju u donjem dijelu stomaka, kod tog procenta dječaka nisu se sami spustili u skrotum. Ako se to ustanovi, potrebna je hormonska terapija ili operacija. Na prvi rođendan bebe oba testisa bi morala da budu u pravilnom položaju, inače se povećava rizik od raka testisa.

Izuzetak su prijevremeno rođena djeca. Kod njih je normalno da testisi još nisu na svom mjestu, jer taj stepen razvoja dolazi relativo kasno, pa se testisi mogu sami od sebe spustiti. Rak testisa je povezan i sa genetskim dispozicijama. Ako su otac ili brat već imali rak testisa, onda je rizik povećan. Istraživanja pokazuju da uticaj životne sredine nije odlučujući za nastanak ove vrste raka.

Kako se liječi?

U hirurškom zahvatu se odstranjuje oboljeli testis. Ako se oboljenje prepozna u ranoj fazi izgledi za potpuno izlječenje su stoprocentni. U kasnijoj fazi iznose 70 posto. Uprkos svim predrasudama, ovakav operativni zahvat ne dovodi ni do impotencije ni do neplodnosti muškarca. Čak se uspostavlja i prvobitni izgled testisa ugrađivanjem silikonskog implantata.

Poslije hirurškog odstranjivanja testisa slijede zračenje i hemoterapija. To dovodi do poznatih neželjenih dejstava kao što su opadanje kose, iscrpljenost i povećana opasnost od infekcija.

U oktobru je stručni časopis The Lancet objavio švajcarsko istraživanje, koje je uključilo 116 pacijenata obolelih od raka testisa. Rezultati pokazuju da se optimalnom kombinacijom hemoterapije i zračenja, dio organizma koji mora da se ozrači smanjuje za 75 posto. Taj način liječenja proizvodi manje neželjenih dejstava.

Institut Robert Koh procjenjuje da u Njemačkoj godišnje od raka testisa oboli 4.200 ljudi. 2019. Godine je 160 ljudi umrlo od ove bolesti. Ako se rak poslije terapije ponovo pojavi, ti takozvani recidivi se najčešće formiraju u roku od dvije godine poslije okončanja terapije. Ali zabilježeni su i slučajevi ponovnog pojavljivanja bolesti i poslije pet godina.

Ipak, 96 posto pacijenata su pet godina poslije prve dijagnoze i terapije bez bilo kakvih simptoma. Pretpostavka za takvo izlječenje je otkrivanje bolesti u ranoj fazi. Zato je sopstvena provjera testisa redovnim opipavanjem tako važna.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad