Dok znanstvenici u Njemačkoj upozoravaju na opasnost od soja delta, već se širi sljedeća varijanta virusa. Koliko je opasna lambda, mutacija virusa koja se ubrzano širi prije svega po Latinskoj Americi?

Soj C37. Varijanta s Anda. Ili jednostavno lambda. Moguće je da će uskoro ime ove mutacije koronavirusa dospjeti na naslovne stranice širom svijeta. Prije tjedan dana Svjetska zdravstvena organizacija svrstala je taj soj u kategoriju “pod promatranjem” (VOI, Variants of Interest), jer dovodi do učestalog zaražavanja i pojavljuje se istovremeno u više zemalja. Točnije u njih 29, od kojih su sedam latinoameričke zemlje: Brazil, Kolumbija, Ekvador, Meksiko, Argentina, Peru i Čile.

Varijanta lambda prvi put se pojavila u kolovozu 2020. u Peruu. Skoro godinu dana kasnije ta mutacija tamo dominira sa 82 posto. U Čileu taj soj uzrokuje već svaku treću infekciju, piše Deutsche Welle.

Jairo Méndez-Rico, stručnjak za virusne bolesti pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za DW kaže: “Do sada nema indicija za agresivno ponašanje lambda-varijante. Iako postoji mogućnost veće stope zaražavanja, još uvek nemamo utemeljena istraživanja da bismo taj soj usporedili s varijantama gama i delta.”

Cjepivo – najbolje sredstvo protiv raznih sojeva

Gama i delta varijanta pripadaju, kao i prethodne varijante alfa i beta, u “zabrinjavajuće sojeve” (VOC, Variants of Concern). Dokazano je da su zaraznije, teže se suzbijaju i dovode do teških oboljenja.

Jairo Méndez-Rico kaže da je cjepivo djelotvorno sredstvo protiv mutiranih sojeva: “Sve odobrene vakcine općenito su efikasne protiv svih varijanti korone koje su u opticaju širom svijeta. Nema razloga za pretpostavku da to nije slučaj kod soja lambda.”

Je li lambda tek početak? Mnogi znanstvenici tvrde da će pandemija biti okončana tek kada 80 posto svjetskog stanovništva bude cijepljeno. Do tada bi se mogle pojavljivati stalno nove varijante virusa. Méndez-Rico ipak umiruje: “Mada postoji ta mogućnost, trenutno ništa ne ukazuje na to da su te varijante opasnije ili da dovode do povećane smrtnosti. Vjerojatno će korona-virus u svom evolucijskom procesu doduše postati zarazniji, ali ne i štetniji za domaćina.”

Lambda ima odlične početne uvjete u Peruu

Pablo Tsukayama je tražen sugovornik kada je riječ o lambda soju virusa. Taj peruanski mikrobiolog je sa svojim timom sa Sveučilišta Cayetano Heredia u Limi otkrio tu varijantu u svojoj domovini. On kaže: “U prosincu smo imali svega 200 infekcija lambda sojem. Krajem ožujka je to bila polovina svih novih infekcija u Limi, a sada, tri mjeseca kasnije, u cijeloj zemlji ga je 80 posto. Lambda je u veoma kratkom vremenu postao dominantan soj u Peruu.”

Ta varijanta je, dakle, potisnula sve ostale koje važe kao opasne. Pa čak i gama varijantu iz Brazila. Osim toga, Tsukayama podsjeća da je nova varijanta zatekla idealne startne uvjete u njegovoj zemlji: “Mi smo zemlja koja je najgore prošla u pandemiji, imamo 187.000 mrtvih i najveću stopu smrtnosti na svijetu. Zato nije čudo što se baš ovdje pojavila nova varijanta.”

U Južnoj Americi prijeti treći val

Vjerojatno ćemo se morati navići na činjenicu da u Latinskoj Americi, gdje je zabilježeno više od milijun umrlih, nastaju novi sojevi koronavirusa.

U Kolumbiji se pojavila izuzetno zarazna varijanta B.1.621. Preopterećeni zdravstveni sustavi, veliki dio stanovništva koji rade kao prekarni radnici koji se ne mogu pridržavati mjera ako žele ekonomski preživjeti, nedostatak cjepiva – sve to je idealna mješavina za varijante kao što je lambda.

“U Čileu je cijepljeno preko 60 posto stanovništva, ali ta zemlja je izuzetak na kontinentu”, kaže peruanski znanstvenik i dodaje: “Vrlo vjerojatno će se u južnoameričkoj zimi, između srpnja i rujna, sa trećim valom pojaviti nove mutacije virusa, možda ne opasnije, ali svakako zaraznije.”

Pandemija se može suzbiti samo globalno

Nakon donatorske konferencije programa za pomoć COVAX, početkom lipnja je prikupljeno 9,6 milijardi dolara za cijepljenje u siromašnijim zemljama: 1,8 milijardi doza cjepiva će biti podijeljeno u 90 država. To je početak. Izgleda da svi polako shvaćaju da se pandemija može okončati samo globalnim naporima.

“Strategija bogatih zemalja može sada biti samo da što brže snabdiju siromašnije zemlje cjepivom, jer će inače uvek iskrsavati nove varijante virusa”, kaže Pablo Tsukayama. On podsjeća da za koronu i dalje važi načelo da nitko nije siguran dok nisu svi sigurni, piše DW.