Igrali smo tenis, sve je bilo uobičajeno. A onda mrak. Više se ničeg ne sjećam. Probudio sam se u bolničkom krevetu kasnije tokom noći, s cjevčicama po sebi, priča za Nova.rs Petar Jović (43) iz Niša, koji je u junu, dok je igrao tenis, preživeo infarkt. Zastrašujuća je činjenica da, prema podacima iz posljednje dvije godine, u Srbiji čak 13 ljudi svakoga dana umre od infarkta kao posljedice srčanih oboljenja, tačnije akutnog koronarnog sindroma (AKS), a većina i ne zna da boluje od misteriozne i surove aterosklerotske kardiovaskularne bolesti (ASKVB), koja je vodeći uzrok ovako velike smrtnosti i nemoguće ju je otkriti bez ljekarskog pregleda.

Kao najteži oblik bolesti srca, AKS je jedan od najčešćih uzroka urgentnog prijema u bolnicu i iznenadne smrti. Misteriozo oboljenje ASKVB, je vodeći uzrok srčanih smrti, a od 13 ljudi koji svakoga dana preminu usljed infarkta, ova bolest je krivac u skoro polovini slučajeva.

„Infarkt sam preživio u junu ove godine, na teniskom terenu. Do tada nikad nisam bio kod ljekara. Išao sam na preglede koji su obavezni, ali nikad nisam proveo noć u bolnici, niti imao ozbiljnu dijagnozu. Vjerovao sam da sam zdrav čovjek. Bio sam sposoban da cijeli dan trčim i jurim za obavezama. Radni dan je nerijetko trajao i po 15 sati. Takav ritam života nosio je sa sobom i mračnu stranu. Unosio sam uglavnom nezdravu i masnu hranu. Oduvijek sam imao povišen LDL holesterol, ali nisam znao da pacijenti koji su duže vrijeme izloženi tim povišenim vrijednostima, imaju veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti“, priča Petar, koji je otac troje djece.

Bio je kraj juna, a sjeća se da je bilo sparno i teško veče.

„Igrali smo tenis, sve je bilo uobičajeno. A onda mrak. Više se ničega ne sjećam, probudio sam se u bolničkom krevetu kasnije tokom noći sa cjevčicama po sebi. Poslije mi je drug rekao da sam ‚pao k’o svijeća‘, tek tako. Imao sam sreće da su me ljudi iz kluba brzo prebacili u bolnicu, a tamo su me preuzeli ljekari, koji su mi spasili život. Ugrađen mi je stent“, kaže Petar.

On naglašava da radi sve što je u njegovoj moći da se infarkt ne ponovi.

„Doktori su me upozorili da u prvoj godini kod oko 20 odsto pacijenata dolazi do ponovnog infarkta ili drugih komplikacija kao što su moždani udar ili zapušenje stenta. Zato kontrolišem nivo LDL holesterola, cigarete sam izbacio, a na tenis planiram da se vratim poslije novogodišnjih praznika“, uz osmijeh napominje Petar.

Značajan broj novootkrivenih pacijenata sa ASKVB je svake godine sve veći, kažu ljekari.

„Smrtnost od ove bolesti je i dalje u pojedinim zemljama, naročito u onim u razvoju, ubica broj jedan. Ne samo zbog toga što dolazi do razvoja kardiovaskularne bolesti, već i zbog faktora rizika, koji su među našim građanima sve učestaliji“, objašnjava dr Višeslav Popadić, specijalizant kardiologije u KBC „Bežanijska kosa“.

Ova bolest, tokom posljednjih godina u Srbiji, doživljava pravu „ekspanziju“, a razlog je, između ostalog, i pušenje, koje je toliko „popularno“, da je naša zemlja po broju pušača u prva tri mjesta u Evropi.

„Zabrinjavajući je podatak da smo, uz Bugarsku i Grčku, evropski prvaci po broju pušača. Bolest, koja ubija u sve većem broju, pospješuje pušenje, svakodnevno trovanje, a tako i slabljenje organizma. Ova bolest je surova, kreće polako i pod uticajem različitih stresora, loše ishrane, fizičke neaktivnosti, hiperlipidemije i slično. Javlja se oštećenje zidova krvnih sudova i različitim mehanizmima dolazi do razvoja aterosklerotskih plakova (naslaga). Oni u početku ne daju nikakve simptome, odnosno tegobe, sve dok ne dođe do određenog stadijuma bolesti, kada taj plak počne da pravi opstrukciju protoka krvi. Ne mora da dovede ni do potpunog začepljenja krvnog suda, bitno je da predstavlja opstrukciju u protoku krvi i tako dolazi do razvoja kliničke faze bolesti. Nekada to bude u vrlo mladoj životnoj dobi, čak u kasnim 30. ili 40. godinama, u zavisnosti od genetske predispozicije i faktora rizika, pa se rano može desiti srčani ili moždani udar“, naglašava dr Popadić.

Vodeći uzrok za nastanak ASKVB je povišen LDL holesterol, koji takođe ne daje nikakve simptome, pa i ne znamo da ga imamo dok ne bude prekasno, a dijagnostikuje se veoma jednostavno.

„Pacijent ništa ne osjeća, a može da ima ekstremno visoku vrijednost holesterola. I ne tako rijetko, ako ne postoji organizovani skrining praćenja i liječenja, događa se da se taj povišeni holesterol otkrije tek onda kada se doživi infarkt. Mladi ljudi doživljavaju infarkt, a svaki je mogao biti spriječen ili bar smanjen rizik, samo jednom prostom analizom – vađenjem krvi i mjerenjem nivoa holesterola“, upozorava prof. dr Katarina Lalić, endokrinolog na Klinici za endokrinologiju u UKC Srbije.

Međutim, postoji mnogo slučajeva kada je visok holesterol nasljedan, pa se infarkt dešava kod ljudi starih samo 20 godina.

„To je stanje koje se nasljeđuje i nije rijetko. Ukoliko se ne prepozna na vrijeme i ne liječi, može se dogoditi da već u 40. godinama osobe dožive infarkt miokarda, a kod nekih teških oblika čak i oko 20. godine života. U liječenju povišenog nivoa holesterola koriste se statini, koji prekidaju sintezu holesterola i smanjuju ga. Postoje i dodatni lijekovi koji su efikasni, a daju se u vidu injekcija jednom nedjeljno ili jednom u šest mjeseci i održavaju nivo lošeg LDL holesterola u dozvoljenim granicama“, objašnjava prof. dr Lalić.

U Srbiji posljednjih decenija kardiovaskularna oboljenja odnose najviše života, a tako predstavljaju veliko opterećenje ne samo za oboljele i njihove porodice, već i za zdravstveni i ekonomski sistem, a sve samo zato što su građani neinformisani, pa ne odlaze na vrijeme kod ljekara i prevencija nam je na nuli.

„Svi mislimo ‚neće baš mene‘, ali to je pogrešno. Infarkt dolazi iznenada i ne bira ni pol, ni uzrast, ni osobu, ni rasu, ni materijalno ili bilo koje drugo stanje. Pacijenti treba da slušaju svoje ljekare, kardiologe, da vode uredan život, redovno idu na kontrole i piju propisane lijekove. Kada bi svako za sebe i svoje bližnje, učinio taj mali napor, vjerujem da bismo mogli spasiti veliki broj života, da možemo prevenirati veliki broj infarkta i sprečiti fatalne ishode“, kaže Ivan Toljagić, predsjednik Udruženja „Moja druga šansa“.

Podsjetimo, kardiovaskularne bolesti su masovni ubica u svijetu i odnose više života nego svi oblici maligniteta zajedno. Od posljedica ovih oboljenja umire više od 18 miliona, a procjene su da će taj broj dostići skoro 24 miliona ljudi godišnje – do 2030. godine. Takođe, više od 300 miliona ljudi u svetu živi sa ASKVB, dok su još dvije milijarde u opasnosti.

Kako dolazi do infarkta

Uprkos neospornim ozbiljnim posljedicama koje ostavlja, o ASKVB se u javnosti malo govori i zna. Ovo oboljenje nastaje tako što dolazi do nakupljanja masnih naslaga (plakova) u arterijama. Za formiranje tih naslaga potrebno je vrijeme, pa je bolest često neprimijetna ili sa vrlo blagim simptomima, sve dok plak neočekivano ne pukne i djelimično ili potpuno začepi lumen krvnog suda, što lako može uzrokovati srčani ili moždani udar, a u najgorem slučaju smrt.