Najvažnije biće na planeti: Bez pčela, čovječanstvo u ozbiljnoj opasnosti

“Nestanu li pčele sa planete Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko četiri godine života”, poznata je izjava Alberta Ajnštajna, koja se često citira kako bi se naglasila vitalna uloga pčela. Iako je ova izjava pojednostavljena, poruka je jasna – opstanak pčela direktno je povezan s opstankom ljudi.

U emisiji “Novi dan” na N1 televiziji tim povodom gostovao je Benjamin Čaušević, menadžer za kvalitet u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, koji je istakao da na svijetu postoji oko 200.000 različitih oprašivača, među kojima je oko 20.000 vrsta pčela.

“Ukoliko bi pčele nestale, ne bi nestao sav biljni svijet, ali bi posljedice po prehrambeni lanac bile ogromne. Cijene hrane bi naglo porasle, a mnoge biljne vrste koje zavise isključivo od oprašivača bile bi ugrožene, što bi izazvalo ozbiljnu globalnu krizu”, ističe Čaušević.

Pčele – profesionalni oprašivači u službi poljoprivrede

Pčele nisu važne samo za prirodnu ravnotežu, već imaju i ogroman ekonomski značaj. U Sjedinjenim Američkim Državama, pčele se profesionalno koriste kao oprašivači u poljoprivredi kako bi se poboljšali prinosi voća, povrća i drugih kultura. Njihova prisutnost direktno utiče na kvalitet i kvantitet usjeva.

Zbog svog ključnog značaja za ekosistem i opstanak biljnih i životinjskih vrsta, pčela je 2019. godine proglašena najvažnijim bićem na planeti od strane Earthwatch Instituta.

Ljekovitost pčelinjih proizvoda i kvalitet domaćeg meda

Osim što su nezamjenjive u prirodi, pčele čovječanstvu pružaju i vrijedne proizvode koji se koriste u medicini, farmaciji i kozmetici. Med, propolis, pčelinji vosak i pčelinji otrov imaju izuzetno široku primjenu u tretiranju raznih zdravstvenih stanja – od jačanja imuniteta do liječenja rana i kožnih oboljenja.

Posebno se ističe med iz Bosne i Hercegovine, koji važi za vrhunski prirodni proizvod zahvaljujući raznovrsnoj flori, čistom okolišu i tradicionalnim metodama pčelarenja.

“Nažalost, tržište je preplavljeno lažnim medom koji je teško razlikovati od pravog bez laboratorijskih analiza. Zato je najbolje rješenje kupovina meda direktno od provjerenih lokalnih pčelara”, naglašava Čaušević.

Glavne prijetnje: Insekticidi i tržišna prevara

Pčele su danas najugroženije upotrebom neonikotinoida i drugih agresivnih insekticida koji ne samo da ubijaju štetočine, već i korisne oprašivače. Pored toga, lažni med predstavlja ozbiljnu prijetnju razvoju pčelarstva i povjerenju potrošača.

Poziv pčelarima: Prijavite se na kongres u Tuzli

U cilju jačanja sektora pčelarstva i edukacije, Čaušević najavljuje i 10. jubilarni kongres pčelara, koji će se održati u novembru ove godine u Tuzli.

“Cilj kongresa je povezivanje nauke i praktičnog pčelarstva. Želimo osnažiti znanje pčelara, ali i uključiti mlade, jer je prosječna starost pčelara u BiH oko 60 godina. Ako želimo napredak, moramo raditi na edukaciji i podmlađivanju ove važne djelatnosti”, rekao je Čaušević.

Svjetski dan pčela nije samo dan simbolike – on je podsjetnik da pčele ne smijemo uzimati zdravo za gotovo. Njihova zaštita znači i zaštitu našeg zdravlja, hrane i budućnosti.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad