Ovaj zdravstveni problem mogao bi pogoditi sve više Europljana, posebno su ugrožene određene skupine

Klimatske promjene postaju sve veća prijetnja zdravlju mozga jer rast temperatura i drugi okolišni čimbenici dodatno povećavaju opterećenje povezano s neurološkim bolestima.

Prema procjenama koje navodi neurolog Ulf Kallweit, koji je ujedno supredsjedatelj radne skupine za utjecaje okoliša pri Europskoj akademiji za neurologiju, neurološki poremećaji, od migrena do demencije i Parkinsonove bolesti, tijekom života pogađaju otprilike svaku treću osobu. Zajedno s poremećajima mentalnog zdravlja, 2019. godine predstavljali su procijenjeni globalni gospodarski teret od 1,5 bilijuna eura.

"Svatko je na neki način pogođen neurološkim poremećajem ili poznaje nekoga tko od njega pati", izjavio je Kallweit za Euronews na marginama Europskog zdravstvenog foruma u Gasteinu.

Upozorio je da bi se situacija mogla dodatno pogoršati kako klimatske promjene uzrokuju sve više temperature, što bi moglo pogoršati postojeće bolesti i potencijalno povećati rizik od razvoja neuroloških poremećaja.

Ipak, takav razvoj događaja nije neizbježan. Donositelji političkih odluka mogu pomoći u smanjenju rizika mjerama kojima se ograničava izloženost visokim temperaturama i onečišćenju te poboljšavaju životni uvjeti.

Visoke temperature opterećuju mozak

Jedan od najvećih razloga za zabrinutost povezan je s utjecajem visokih temperatura na rizik od moždanog udara.

Broj slučajeva moždanog udara raste kada temperature prijeđu 30 stupnjeva Celzijevih, rekao je Kallweit. Upozorio je da bi udio moždanih udara povezanih s vrućinom, koji trenutačno čine oko jedan posto svih slučajeva, u sljedećih 20 do 30 godina mogao porasti na pet do osam posto.

Visoke temperature mogu neizravno utjecati na zdravlje mozga i narušavanjem kvalitete sna.

Tropske noći, tijekom kojih se temperatura ne spušta ispod 20 stupnjeva, otežavaju prirodno hlađenje tijela. To može poremetiti duboki san i spriječiti organizam da se tijekom noći kvalitetno odmori i oporavi.

"Svatko tko je doživio prošlo ljeto zna da se tijekom takvih vrućih noći lošije spava", rekao je Kallweit.

Dugotrajni poremećaji spavanja mogu imati znatno ozbiljnije posljedice od nekoliko neprospavanih noći.

"Ako ne spavate dobro, ne samo jednu noć nego tijekom duljeg razdoblja, rizik od moždanog udara ili razvoja demencije znatno se povećava", upozorio je.

Porast temperatura mijenja i zemljopisnu rasprostranjenost određenih zaraznih bolesti, uključujući one koje prenose krpelji i komarci. Neke od tih infekcija mogu zahvatiti živčani sustav.

Primjerice, lajmska borelioza prenosi se ugrizom zaraženog krpelja i može izazvati neurološke komplikacije.

Istodobno, malarija ostaje jedan od razloga za zabrinutost kada se govori o mogućem budućem širenju bolesti koje prenose komarci u Europi.

"Malarija se još nije u potpunosti proširila na ta područja, ali možda će za pet ili deset godina zahvatiti i južne dijelove Europe", rekao je Kallweit.

Važno je i gdje živite

Rizici nisu jednaki za sve stanovnike.

Djeca, trudnice, starije osobe i ljudi s postojećim zdravstvenim problemima mogu biti posebno osjetljivi na ekstremne vrućine i druge nepovoljne okolišne uvjete.

Ako žive u siromašnijim četvrtima, njihovi zdravstveni rizici dodatno rastu. Nedavna istraživanja pokazala su da osobe koje žive u nepovoljnim socioekonomskim uvjetima imaju lošije pokazatelje zdravlja mozga, uključujući manji ukupni volumen mozga i izraženije znakove oštećenja krvnih žila.

Klimatske promjene mogle bi dodatno produbiti te postojeće nejednakosti.

"Ako je vruće, a ne možete si priuštiti klima-uređaj, tada ste više pogođeni", rekao je Kallweit.

Dodao je da na zdravlje ljudi utječu i dostupnost zdrave hrane, stambeni uvjeti te okoliš u kojem žive.

Posebno su važni uvjeti života u gradovima. Buka, onečišćenje i stresni životni uvjeti mogu negativno utjecati na zdravlje i kvalitetu života, dok pristup zelenim površinama može pružiti određenu zaštitu.

Zbog toga je povećanje dostupnosti zelenih površina jedan od mogućih načina očuvanja zdravlja mozga.

"Odlazak u šumu na jedan sat tjedno smanjuje rizik od moždanog udara za tri posto, a rizik od demencije za četiri posto", rekao je Kallweit.

Pozvao je građane da što više vremena provode u zelenilu te da vode računa o kvaliteti sna smanjenjem izloženosti svjetlu, buci i drugim čimbenicima koji mogu ometati spavanje.

Potrebne su i promjene u gradnji zgrada

Ipak, individualne mjere samo su dio rješenja. Javne politike mogu imati ključnu ulogu u osiguravanju pristupa hladnijim domovima, mirnijim četvrtima i čišćem zraku.

Kallweit je pozvao na snažnije mjere zaštite od onečišćenja i otrovnih tvari, ali i na promjene u načinu projektiranja i gradnje zgrada.

"Trebalo bi ponovno razmotriti način na koji se zgrade grade jer su još uvijek u velikoj mjeri orijentirane prema jugu, odakle ulazi sunčeva svjetlost", rekao je.

Dodao je da bi se takav pristup arhitekturi u budućnosti mogao promijeniti.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad