Alma Dedić za Novu BH
Plašite se da se nećete probuditi iz anestezije? Doktorica upozorava na grešku koja može ozbiljno ugroziti pluća

Strah od anestezije čest je među pacijentima koji se pripremaju za operaciju. Hoće li se probuditi nakon zahvata, mogu li postati svjesni onoga što se događa tokom operacije i koliko je anestezija zapravo sigurna? O ovim pitanjima, ali i o grešci koju pacijenti mogu napraviti prije odlaska u operacionu salu, govorila je dr. med. Alma Dedić, specijalistica anestezije i reanimacije iz Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu, gostujući u emisiji "Zdravi koraci" na Novoj BH.
Dedić ističe da je strah od anestezije prirodna reakcija, ali da često proizlazi iz nedovoljnog poznavanja onoga što se događa u operacionoj sali.
"Pacijent, kada dođe i legne na operacioni sto, svoje tijelo i kontrolu nad svojim tijelom prepušta kompletnom medicinskom timu. Radi to svjesno i vjeruje tom timu", objasnila je.
Naglašava da su današnje anesteziološke tehnike znatno naprednije nego prije nekoliko decenija. Lijekovi su savremeniji, anesteziološki aparati sigurniji, a vitalne funkcije pacijenta kontinuirano se prate.
Ipak, sigurnost ne zavisi samo od anestezije nego i od zdravstvenog stanja pacijenta, vrste operacije, medicinskog tima i opreme koja se koristi.
Možete li se probuditi usred operacije?
Jedan od najvećih strahova pacijenata jeste mogućnost buđenja tokom operacije, dok zahvat još traje.
Dedić objašnjava da opća anestezija nije isto što i prirodni san.
"Opća anestezija je reverzibilno stanje nesvjesnosti izazvano lijekovima. Koristimo tri vrste lijekova: jedni izazivaju san, drugi ukidaju bol, a treća skupina ukida mišićne reflekse", pojasnila je.
Za razliku od prirodnog sna, tokom kojeg se osoba može probuditi na zvuk, dodir ili bol, opća anestezija podrazumijeva kontrolisano stanje nesvjesnosti koje se održava djelovanjem anestetika.
Iako su slučajevi svjesnosti tokom operacije zabilježeni, doktorica ističe da su rijetki.
"Neke studije koje su provedene u Velikoj Britaniji kažu da je prijavljen jedan slučaj na otprilike 19.500 općih anestezija, a to je jako, jako mali procenat", kazala je.
Prema njenim riječima, veći rizik postoji kod hitnih operacija, carskog reza koji se izvodi u općoj anesteziji te kod pacijenata s izraženom hemodinamskom nestabilnošću, kojima nije moguće dati veće doze anestetika.
"Mi danas koristimo jako moderne monitoringe gdje pratimo sve vaše funkcije, a tokom nekih operativnih zahvata čak koristimo monitoring za praćenje moždane aktivnosti", objasnila je Dedić.
Greška prije operacije može ozbiljno ugroziti pluća
Posebno je upozorila na važnost pridržavanja uputa o hrani i piću prije operativnog zahvata.
Kako je objasnila, anesteziolozi su veoma rigorozni kada je riječ o periodu tokom kojeg pacijent ne smije jesti ili piti prije anestezije.
Za čvrstu hranu taj period može iznositi do osam sati, dok je za vodu navela period od dva do četiri sata.
Razlog je mogućnost ozbiljne komplikacije tokom opće anestezije.
"Kada damo anestetičko sredstvo, mi gasimo vaše mišićne reflekse i zaštitni mehanizmi popuštaju. Može doći do vraćanja sadržaja iz želuca i njegovog ulaska u pluća, gdje nastaje ozbiljna hemijska povreda pluća", upozorila je.
Takva komplikacija može dovesti do ozbiljnog oštećenja pluća i zatajenja njihove funkcije.
Zbog toga se operativni zahvat ponekad odgađa za nekoliko sati kako bi prošao potreban period od posljednjeg obroka.
"Vrlo je ozbiljno. Često odgodimo operativni zahvat za nekoliko sati, a sve u cilju zaštite zdravlja pacijenta", naglasila je Dedić.
Pacijenti se zato trebaju strogo pridržavati individualnih uputa anesteziologa o tome kada prestati jesti i piti, jer se preporuke razlikuju zavisno od vrste zahvata i zdravstvenog stanja.
Šta nikada ne smijete prešutjeti anesteziologu?
Prije operacije anesteziolog mora imati što potpuniju sliku zdravstvenog stanja pacijenta.
Dedić ističe da su važni podaci o tjelesnoj težini, visini, životnim navikama, pušenju, konzumiranju alkohola i drugih supstanci, alergijama te prethodnim operacijama.
Posebnu pažnju posvećuju ranijim komplikacijama tokom anestezije, problemima s disanjem, mučnini, povraćanju i alergijskim reakcijama.
"Zanimaju nas i lijekovi koje uzimate, ali apsolutno svi, od lijekova za visok pritisak i šećernu bolest do antikoagulantne terapije, čak i biljni preparati", kazala je.
Upozorila je da i biljni preparati mogu utjecati na djelovanje anestetika i lijekova protiv zgrušavanja krvi.
Zbog toga je važno ništa ne prešutjeti, čak i ako pacijent smatra da određeni lijek ili preparat nije bitan.
Djeca i starije osobe posebno su osjetljive
Govoreći o pacijentima kod kojih anestezija zahtijeva poseban oprez, Dedić je izdvojila malu djecu i starije osobe.
Kod djece su disajni putevi uži, potrošnja kisika veća, a rezerve kisika manje nego kod odraslih, zbog čega je izuzetno važno pažljivo pratiti disanje tokom operacije.
Kod starijih pacijenata dodatne izazove predstavljaju hronične bolesti, promjene na krvnim sudovima te slabija funkcija jetre i bubrega.
Zbog toga im se doze anestetika prilagođavaju, a buđenje i oporavak mogu trajati duže.
Estetske operacije nose iste zahtjeve za sigurnost
Dedić je upozorila i da estetske zahvate ne treba posmatrati kao manje ozbiljne samo zato što se izvode radi promjene izgleda.
"Naš mozak ne razlikuje da li radite abdominoplastiku, povećanje ili smanjenje grudi, rinoplastiku ili operaciju kuka. On pokreće mehanizme u tijelu koji stvaraju takozvani operativni stres", objasnila je.
Zato je važno da pacijenti i prije estetskih operacija prođu odgovarajuću pripremu, razgovaraju s anesteziologom i provjere uslove u zdravstvenoj ustanovi.
Posebno je naglasila važnost stručnog medicinskog tima, adekvatne anesteziološke opreme i kontinuiranog praćenja vitalnih funkcija.
"Bol ne treba trpjeti"
Govoreći o periodu nakon operacije, Dedić je istakla da savremena medicina raspolaže različitim metodama ublažavanja bola.
"Reći da pacijent nakon operativnog zahvata neće osjećati bol bilo bi jako neozbiljno. Međutim, bol ne treba trpjeti", poručila je.
Objasnila je da se koriste kombinacije lijekova, regionalne blokade živaca i epiduralna analgezija.
Ove metode primjenjuju se kod operisanih pacijenata, ali i osoba s hroničnim bolovima, onkoloških pacijenata te tokom poroda.
Na kraju je poručila da pacijenti ne trebaju potiskivati strah od anestezije, nego otvoreno razgovarati s ljekarima.
"Strah je normalan, ali ga ne treba potiskivati. Iskoristite priliku da razgovarate sa svojim anesteziologom. Jako je važno da se informišete, da znate šta vas čeka i da vjerujete anesteziološkom timu koji brine o vama tokom cijelog perioperativnog procesa", zaključila je dr. Alma Dedić.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare