Toplinski val koji je pogodio Bosnu i Hercegovinu utiče i na zdravlje ljudi. Kako pojašnjava doktorica Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, klimatske promjene dovele su do većeg porasta sunčanice i toplotnog udara. Dala je savjete šta uraditi u slučaju pregrijanosti, kako se zaštiti, te kada se javiti ljekaru.

Elma Kuduzović pojasnila je simptome sunčanice.

“Suha, vruća i crvena koža, glavobolja, mučnina, nagon na povraćanje, zujanje u ušima, zamućen vid, može doći do gubitka svijesti”, kazala je.

Dodaje da do sunčanica dolazi prilikom prekomjernog izlaganju glave suncu, a klinička slika je slična kao kod potresa mozga.

“Kod toplotnog udara ne morate biti izloženi suncu. Nastaje uslijed pojačane vlažnosti vazduha kada naše tijelo ne može da se znoji i dolazi do pregrijavanja tijela”, pojasnila je Elma Kuduzović u Danu uživo, dodavši da se to najčešće dešava ljeti kod radnika u pekarama i industriji, te u pregrijanim kabinama vozila.

Kuduzović podržava inicijativu da se rad na otvorenom prekine tokom vrućina.

“Preporuka za cijelu populaciju. Ako ne moraju da izbjegavaju da izlaze između 10 i 17 sati. Za poslove, građevinske radnike i ostalo, da se promjeni raspored vremena i aktivnosti. Da ih obavljaju ili rano ujutro i kasno popodne, te davanje pauze i unošenje adekvatne količine tečnosti kako bi se organizam ohladio”, kazala je.

Kada se javiti ljekaru?

U slučaju da osoba ima simptome sunčanice ili toplotnog udara, osobu je potrebno smjestiti u hladovinu i početi sa hlađanjem organizma oblozima i tekućinom, pojašnjava doktorica.

“Ako joj temperatura ne pada, osoba je pospana, izgubo svijest ili povraća, u tim se slučajevima treba javiti ljekaru”, istakla je.

Podsjeća da su najugropženije kategorije stanovništva mala djeca, bebe, trudnice, hronični bolesnici, te pacijenti na terapiji izmokravanja.

Savjeti za vrijeme vrućina

Doktorica Kazazović predlaže komotnu odjeću svijetlijih boja od prirodnih materijala, nošenje kačketa ili šešira širokog oboda, nanošenje kreme sa zaštitnim faktorom, te unošenje dovoljno tekućine, prvenstveno vode.

“Zaslađena gazirana pića i alkohol nam samo povećavaju dehidraciju. Što se tiče hrane, pošto gubimo minerale, treba biti lagana – supe i salate”, kazala je.

Dala je i savjet za korištenje klime.

“Klima uređaj bi se trabo koristiti racionalno i u granicama normale. Ne treba pretjerivati. Temperatura unutra ne bi trebala biti niža od 7 do 10 stepeni u odnosu na vanjsku”, pojasnila je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad