Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) obilježava 31. maj kao Svjetski dan bez duhanskog dima. Cilj je širenje svijesti o rizicima upotrebe duhana i kako svijet možemo osloboditi duhana. Naglašeno je da je pušenje jedan od glavnih uzroka oboljenja cirkulatonog sistema.

Ove godine dan se obilježava pod sloganom „Odlukom do prestanka pušenja“. Cilj je podržati 100 miliona ljudi širom svijeta u njihovim pokušajima da se odreknu duhana.

Milioni korisnika žele prestati pušiti

Pandemija Ccovid-19 dovela je do toga da milioni korisnika duhana žele prestati. Međutim, odvikavanje od duhana predstavlja izazov, posebno s dodatnim socijalnim i ekonomskim stresom koji donosi pandemija, kažu stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Širom svijeta oko 780 miliona ljudi kaže da želi prestati, ali samo 30 posto njih ima pristup alatima koji im mogu pomoći da prevladaju i fizičku i mentalnu ovisnost o duhanu. Zajedno sa partnerima, WHO će ljudima pružiti alate i resurse koji su im potrebni za uspješan pokušaj prestanka pušenja.

Savjeti kako prestati

Među deset savjeta za samopomoć kod prestanka pušenja stručnjaci navode: napravite plan za prestanak pušenja, mislite pozitivno, prepoznajte situacije u kojima žudite za cigaretom te ih izbjegavajte, razmislite o prehrani, promijenite piće nakon kojeg vam odgovara cigareta (npr. uz kafu), te osigurajte podršku okoline za prestanak pušenja, porodice, prijatelja. Također, preporučuju i da se pokrenete jer je dokazano da čak i pet minuta vježbanja smanjuje žudnju za cigaretom.

– Držite se nepušača, ne gledajte pušače i ne zavidite im. Napravite spisak razloga za prekid pušenja i koristite nikotinsku nadomjesnu terapiju koja udvostručuje šansu za uspjeh (žvakaće gume, flasteri, pastile, tablete ispod jezika, inhalatori) – ističu stručnjaci.

Prestanak pušenja ima neposredne i dugoročne zdravstvene beneficije. Nakon samo 20 minuta odvikavanja od pušenja, puls pada. U roku od 12 sati nivo ugljen-monoksida u krvi pada na normalu. U roku od dvije do 12 sedmica cirkulacija se poboljšava, a plućna funkcija povećava. U roku od jednog do devet mjeseci kašalj i otežano disanje se smanjuju. U roku od pet do 15 godina rizik od moždanog udara smanjuje se na rizik nepušača. U roku od 10 godina stopa smrtnosti od raka pluća približno je upola manja kod pušača. U roku od 15 godina rizik od srčanih bolesti  je kao kod nepušača.

Pušenje jedan od glavnih uzroka oboljenja cirkulatonog sistema

Vodeći uzroci smrti stanovništva Federacije BiH već godinama su oboljenja cirkulatornog sistema s udjelom od više od 50 posto svih uzroka (stopa 508,2/100.000 stanovnika), nakon čega slijede maligne neoplazme sa 22,3 posto udjela (stopa 219,6/100.000 stanovnika) što predstavlja  povećanje iz godine u godinu. Ove dvije grupe oboljenja čine oko tri četvrtine svih uzroka smrti. Jedan od glavnih riziko faktora za ova oboljenja je, dokazano, pušenje cigareta.

Prema podacima WHO, godišnje otprilike šest miliona ljudi umre od bolesti povezanih sa duhanom a oko 1,2 miliona od posljedica izloženost nepušača duhanskom dimu. Predviđa se da će se taj broj povećati na više od osam miliona do 2030. godine, dodaje se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), povodom Svjetskog dana bez duhanskog dima.

– Pušenje znatno povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, naročito srčanog i moždanog udara, te bolesti periferne cirkulacije. Štetnost pušenja za srce uglavnom uzrokuju nikotin i ugljen monoksid  zbog  svoje  prisutnosti u dimu cigarete. Nikotin  povećava  potrebu  srca  za  kisikom  i hranjivim materijama, dok ugljen monoksid smanjuje sposobnost krvi da osigura srcu potrebnu količinu kisika. Rizik od raka pluća povećava se s brojem cigareta, udisanjem dima, ranim  početkom  pušenja,  uvlačenjem dima iste cigarete nekoliko puta, te ponovnim  paljenjem poluispušene cigarete – navodi Lejla Selimović iz INZ-a.

Nikotin, kako je dodala, izaziva upale perifernih živaca i trajan grč na arterijama očne mrežnice. Vid naglo slabi, teško se raspoznaju boje i javlja se nikotinska slabovidnost. Nikotin ubrzava demineralizaciju kostiju. Pušenje izaziva spolnu nemoć i neplodnost, pospješuje starost (bore oko očiju, suho  i blijedo lice) i smanjuje radnu sposobnost. Pušenje gotovo uvijek ima veze sa nastankom raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura, gušterače ili vrata maternice, te do nekih oblika leukemije.

Štetnost duhanskog dima trpe i djeca

Kod dojenčadi i male djece, izloženost duhanu može uzrokovati učestaliji bronhitis, upalu pluća, astmu, kao i akutnu i hroničnu upalu srednjeg uha, a može dovesti i do sindroma iznenadne dojenačke smrti. Pušenje kod trudnica uzrokuje spontani pobačaj ili prijevremeni porođaj.

Zbog pušenja, dim pun štetnih tvari koji trudnica udiše dolazi do krvotoka koji je jedini bebin izvor kisika i hranjivih tvari, što negativno utiče na njen rast i razvoj. Pušenje ostavlja kod pušača žute, ružne mrlje na zubima, neugodan okus u ustima i izaziva upalu desni, rani gubitak zubi, rak usta i grla, saopćeno je iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.