Kada temperatura pređe 30 stepeni Celzijusa, svi bi trebali obratiti pažnju na to koliko tekućine unosimo u organizam.

Čak i blaga dehidracija, gubitak od jedan do dva posto tjelesne tekućine, ako se ne nadoknadi dovoljno brzo, može da prouzrokuje opasne komplikacije, rekla je doktorka hitne medicine Melisa Leber.

#related-news_0

Ipak, nije uvek jednostavno, ističe ona, da prepoznamo da je tijelu hitno potrebno da nadoknadi tekućina, a neki od najčešćih znakova dehidracije zapravo su prikriveni i ne povezujemo ih sa potrebom za unosom tekućine.

Zadah i suha usta

Iako zadah nije, naravno, uvijek pokazatelj dehidracije, dr Leber kaže da se ponekad kada tijelu voda kritično nedostaje, u ustima smanjuje proizvodnja pljuvačke koja pomaže u razgradnji hrane i njenom ispiranju.

„Smanjeno lučenje pljuvačke omogućava i razmnožavanje bakterija koje prouzrokuju zadah“, objasnila je doktorica za Huff Post.

Drugi potencijalni znak dehidracije mogu, kao dodaje, da budu suha i „ljepljiva“ usta.

Grčevi u mišićima

Jedan od razloga grčenja mišića pri vježbanju je dehidracija, odnosno pad elektrolita; minerala poput natrija i kalija koji su nam preko potrebni jer pomažu ravnoteži pH nivoa organizma, pa kontrolišu rad nervnog sistema.

„Ako za vreme velikih vrućina najednom osjetite bolove ili stezanje u mišićima, možda je to znak da vam nedostaje tekućine“, kaže dr Leber.

Glavobolja

Glavobolje su najčešći pokazatelj blage do umjerene dehidracije, a mogu biti podnošljive i blage ili jake i intenzivne.

Isto tako, dehidracija može pokrenuti i epizodu migrene, a pretpostavlja se da je jedan od razloga to što nedostatak vode smanjuje moždano tkivo, što uzrokuje bol.

Tamna mokraća

Jedan od načina na koji ljekari dijagnostikuju dehidraciju je ispitivanje koncentracije vode u urinu, a dr Leber kaže da i sami po boji mokraće možemo da vidimo imamo li dovoljno tekućine u organizmu.

„Ako je boja urina blijedožuta, imate dovoljno tekućine, a  tamnija žuta može da bude znak dehidriranosti organizma“, kažu stručnjaci iz klinike Mejo.

Glad

Želja za hranom i pićem dolazi dijelom iz hipotalamusa, područja mozga koje kontroliše glad, žeđ i tjelesnu temperaturu, a ako ste brzo nakon jela gladni, možda vam zapravo nedostaje tekućine,  kaže dr Leber.

„Nekada, naravno, glad samo znači glad i teško je zaključiti da li se radi o potrebi za tekućinom“, dodaje doktorica.  Ona također savjetuje da se leti preventivno pije više tekućine nego inače.

Umor

Ako nemamo dovoljno tečnosti koja tijelu pomaže u isporuci hranjivih sastojaka u stanice, možemo da osjetimo umor koji ne prestaje, čak ni kad smo naspavani.

Hidratacija je važna za većinu tjelesnih funkcija, pa nedostatak vode deluje skoro na sve radnje u organizmu, čak i na san, ali ljekari ističu i da snu ne pomaže ni pretjerani unos tekućine, već je potrebna „zdrava ravnoteža“.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad