Prema novim statistikama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), sve je izvjesnije da će ljudi umrijeti od problema povezanih s alkoholom u Evropi nego bilo gdje drugo u svijetu. U BiH je sve veći broj ovisnika o amfetaminima. Alarmantni podaci o alkoholu, ali drogama i ovisnostima pozivaju na hitno djelovanje kako bi se podigla svijest o ovim pitanjima i pružila podrška onima koji se bore s ovim problemima. Gošće "Novog dana" su bile Rasema Okić, neuropsihijatar, subspecijalista za bolesti ovisnosti i direktorica JU Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo i Amata Anđelić, koordinatorica Centra Marjanovac iz Bosanskog Aleksandrovca.

Porast broja pacijenata, ili ovisnika koji dolaze sa pozitivnošću na amfetamin raste. Taj rast je evidentan, ističe Okić, javljaju se najčešće mladi i roditelji koji dovode svoju djecu.

“Žale se da djeca mršaju, imaju napade panike, čudno izgledaju i slično. Na testiranjima dominiraju amfetamini. Amfetamin je broj jedan, uz čestu marihuanu”, kaže Okić.

Lažni brzodjelujući antidepresivi

Sve droge narušavaju mozak, podrctava.

“Zašto se ovisnicima bave psihijatri a ne drugi profili, zato što je to bolest mozga. Svaka upotreba, ovisnost, bilo kakvih droga, pa tako i sa amfetaminima. Razlike u drogama postoje, da su neke podizači, ‘popravljaju im raspoloženje’, čine ih budnim, u pokretu i slično. Kao što postoje droge koji ih spuštaju, kao heroin. Ovisnici heroina često znaju reći – ‘ne mogu više, uzmem amfetamin, da me malo digne”, jer ih ovaj spušta. I jedna i druga supstanca djeluje po principu dopamina. Droge dižu nivo dopamina i daju nam osjećaj ugode, a amfetamin posebno. Ja ih zovem ‘brzodjelujući antidepresivi’. Mladež ima depresiju, anksioznost, možda i neku vrstu zlostavljanja u porodici, i u želji da sebi olakšaju da im nešto popravi raspoloženje, pribjegajavu amfetaminu i bobama”, kaže Okić.

Amfetamin odmah nakon uzimanja, posebno u počecima, izaziva čitav niz somatskih smetnji, u smislu porasta krvnog tlaka, porasta otkucaja srca itd.

“Mladi budu preplavljeni strahom, zjenice su im proširene, postaju preznojeni, uplaše se za svoj život. Zatim uslijedi čitav niz drugih senzacija i naravno i na psihičkom planu, jedan strah i anksioznost, a željeli su postići efekat blagostanja. To su obično situacije iz neznanja”, navodi Okić.

Oni koji redovno uzimaju amfetamine, dodaje, oni stalno znaju šta žele da postignu i kao ih amfetamini rade.

“Amfetamini im daju snagu, energiju, potentnost. Istovremeno je ovisnost, gubljenje tjelesne težine, potpuno slabljenje, nesposobnost u učenju i radu, jer stalno žive između dva uzimanja. Amfetamin djeluje 6 sati, i bilo je sve divno u tih 6 sati. Ako pribjegavaju, uzimanju nove i nove doze, dolazi do euforije, tada se ne mogu kontrolirati. Ubrzano hodaju, nekontrolisano hodaju, neprirodno se ponašaju, nepovezano govore”, kaže Okić, ističući, da je vrlo opasno kod metamfetamina i seksualni promiskuitet.

Razvoj psihotičnih poremećaja

Jako je opasno i potpuno neprimjereno i neadekvatno ponašanje, dodaje, koje jako nalikuje šizofreniji, dakle psihotičnom poremećaju.

“To je za nas psihijatre, važan trenutak, jer kod osobe sa kojom se prvi put susrećete, ne znate da li je primarna upotreba i zloupotreba amfetamina ili se možda radi o razvoju psihoze, psihotičnog poremećaja. Amfetamin će dati sliku psihotičnog poremećaja. Oni koji imaju određene smetnje psihičke, naročito poduplivim perceptivnih obmana, kad se tek razvijaju psihoze, pribjegavaju upotrebi amfetamina, jer kažu, volim uzeti jednu bobu, jer me ona potpuno opusti. Ustvari ona ga distancira od tih psihopatoloških fenomena koji su obično neugodni. Niko ne voli razviti čudno ponašanje, da misli da ga ljudi čudno gledaju, da o njemu nešto govore i rade mu o glavi, i to se događa kod mladih ljudi gdje se razvija šizofrenija. I onda kaže, uzme tako jednu bobu amfetamina,da to sublimira, a još se nikada nije javio ljekaru, niti psihijatru, i to jedno vrijeme prođe neprepoznato, što je gubitak vremena od njegovoj ozbiljnog liječenja”, naglašava Okić.

Amata Anđelić, koordinatorica Centra Marjanovac iz Bosanskog Aleksandrovca, jedinog centra za odvikavanje u RS, navela je da je RS ostala prikraćena sto se tiče terapijskih zajednica. Kapacitet Marjanovca je 60 i nažalost on nikada do trećine nije popunjen i postavlja se pitanja zašto je mali broj tako onih koji se opredjeljuju za terepijsku zajednicu.

“I zato je bitna međusektorska saradnja od socijalnih centara, psihijatrije, zavoda, terapijskih zajednica i gdje svi zajedno možemo dati kvalitetan doprinos”, rekla je.

Jako se slabo dešava da se javlja samo čisti ovisnik o heroinu, ističe ona, često je to komorbiditet.

“Uopće danas nema samo jedne ovisnosti. Nažalost sve češće je i ovaj dio mješane ovisnosti, i kod mlađih i starijih”, dodala je.

Najveća obmana “ja mogu stati”

Okić je navela da između 14 i 18 godina su najmlađi korisnici droga koji im se obraćaju.

“Ne čudi nas kada je alkohol i kocka dostupna svuda oko nas, to je legalna droga, ali nevjerovatno je da mladi ljudi dolaze vrlo lako do ilegalne droge. Uvjetno rečeno pretjerano pričanje o drogama, nekad mislim da može imati negativan uticaj na mlade jer mogu dobiti želju da i oni probaju. Umjesto propagiranja zdravih stilova života, muzika, čitanje, tjelovježba…”, kazala je Okić.

Anđelić dodaje da je jedna od najvećih obmana “ja mogu stati, mogu samo probati da vidim kako je, vidio sam na TV onu sliku, ovu…”

“Zapravo veliku ulogu imaju i mediji, jako je važan i uticaj grupe, volonterstvo….. Često i obitelj stavlja problem pod tepih. Ovisnost ne bira ni dob, ni stalež, ni spol, ona može pogoditi svakoga”, kaže Okić.

Obično, govori Okić, pod tepih to bacaju one porodice koje su i same u tome, oni koji su u razvodu ili prezaposleni, ali najbitnije je to zaustaviti to na početku.

Podcrtava da se zadesne smrti mogu desiti kod amfetamina, da to nije samo slučaj sa heroinom.

“Roditelji se boje i stigme i često pitaju – hoće li mi dijete biti registrovano kod vas? Hoće li ući u protokol? Niti je roditelju drago da se dijete mu provlači kroz takve ustanove… Roditelji zato nekad misle da mogu nešto postići paramedicinskim metodama ili strožijim roditeljstvom“, kaže Okić.

Testova na Fentanil nema

Govoreći o opasnom fentanilu, koji je već popularan u Americi,  očekuje se, kaže, priliv ka Evropi.

“To je analgetik i kod dijagnostike i terapije, ali pod strogom kontrolom. Veoma je visoko rizičan i za smrtni ishod. Nemamo saznanja da neko ima posljedice uzimanja fentanila. Vjerovatno toga hoće biti, važno je naglasiti da testova na fentanil nema. Ako neko ne kaže da je uzeo fentanil, ne možemo znati o čemu se radi, jer nema testova na našim prostorima”, kaže Okić.

Izdvaja da i oni koji uzimaju kokain ne dolaze.

“Oni misle da su toliko bitni, i da to kontroliraju. Nekada neki zaluta neki nas hronični dugogodišnji pacijent koji je na supstitucionalnoj terapiji, neće uzet sada heroin, nego će se počastiti kokainom, al to je vrlo rijetko”, kaže.

Alkohol jednako opasan – legalna droga

Opasnosti alkohola treba biti uvijek svjestan. Pa tako doktorica Okić sugeriše da se stvara pogrešna percepcija o alkoholu da je manja opasnost, samo jer je legalan.

“Alkohol je dostupan svugdje, piju ga i žene i muškarci, i bogati i siromašni, pije se u kafićima, obrazovani, neobrazovani… To je potpuno jedna kriva percepcija, isto kao pojam društvene potrošnje ili ovisnosti, ali neko nema granicu”, ističe Okić.

Svi ovisnici, ili njihovi prijatelji, porodica, koja im žele pomoći, mogu se javili u Centar Marjanovac, na brojeve telefona ili email adresu koji su dostupni na web stranici.